Policajci u BiH pod stalnim stresom, a psihološku pomoć gotovo nigdje nemaju

"Objavi se ime i prezime policijskog službenika, identificira se policijski službenik koji se ubio, prekoračio ovlasti ili učinio bilo što pogrešno. Sve to predstavlja stres i za sve druge zaposlene u policijskim tijelima, a tim zaposlenicima nema tko pomoći", rekao je za BHRT predsjednik Udruge Edin Kahrimanović.

Istraživanje je, kako je pojasnila Iman Ehnech Seran sa Odsjeka za psihologiju IUS-a, pokazalo niz čimbenika dodatnog opterećenja: smjenski rad, administrativne obveze, birokratske procedure i izloženost traumatičnim incidentima za koje službenici nemaju obuku niti s kim razgovarati.

Problem je i to što u većini policijskih tijela nema kliničkih psihologa, a kao pozitivni primjeri istaknuti su Kanton 10 i Kanton Sarajevo. Istovremeno, među policajcima postoji stigma oko traženja pomoći. "Osjećaju sram, stid da se nekome jave, da potraže pomoć, da s nekim razgovaraju", rekla je Seran.

Nakupljeni stres, pokazalo je istraživanje, može dovesti do poroka i nasilja u porodici, upozorio je Kahrimanović. Zbog toga se kao ključni zahtjev ističe uvođenje kliničkih psihologa u policijske uprave, uz redovne sistematske ljekarske preglede.

Kahrimanović je naveo da su u državnim policijskim tijelima tek nedavno započeti sistematski pregledi, napominjući da posljednjih 20 godina, možda i više, nijedan takav pregled nije urađen u SIPA-i, Graničnoj policiji i DKPT-u.