Žele djecu, ali nemaju gdje s njima: Zašto mladi u BiH odgađaju roditeljstvo?
Mladi u BiH i dalje žele porodicu, ali roditeljstvo odgađaju zbog financija, stana i nedostatka vrtića, pokazuje istraživanje UNFPA-a. Podrška porodicama u FBiH jako zavisi od toga u kojem kantonu porodica živi.
Prema pisanju Vijesti.ba, mladi u Bosni i Hercegovini nisu odustali od želje za porodicom, ali odluku o djeci sve više određuju siguran posao, samostalno stanovanje i dostupnost vrtića.
Istraživanje Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA), provedeno 2025. među 758 ispitanika od 18 do 39 godina, pokazalo je da mladi žele djecu, ali odgađaju tu odluku zbog ekonomskih prepreka. Kao veoma važan razlog za odgađanje roditeljstva 36 posto ispitanika navelo je finansije, 35 posto pronalazak partnera, 33 posto zdravstvena pitanja, a 24 posto nedostatak stana.
UNFPA ukazuje na lanac životnih odluka: stabilno zaposlenje prethodi samostalnom stanovanju, ono stabilnom partnerstvu, a partnerstvo roditeljstvu. Zato, kako navodi Vijesti.ba, jednokratni poticaji kod rođenja djeteta imaju ograničen domet ako ranije nisu riješene prepreke u zapošljavanju, stanovanju i zdravstvu.
Brojke pokazuju ozbiljnost problema. U Federaciji BiH je tokom 2025. rođeno 15.387 djece, a umrlo 20.541 osoba, pa je prirodni priraštaj bio negativan za 5.154 stanovnika. Negativan priraštaj zabilježen je u devet od deset kantona, a jedini izuzetak bio je Zapadnohercegovački kanton sa pozitivnim priraštajem od 140.
Federalni zavod za programiranje razvoja upozorava da broj živorođenih kontinuirano pada, a stopa fertiliteta u FBiH je 2024. iznosila 1,12 djeteta po ženi, što je znatno ispod 2,1 potrebnih za prostu reprodukciju.
Na federalnom nivou uređeni su dječiji dodatak od oko 195 KM mjesečno, koji prima gotovo 100.000 djece, i naknada nezaposlenoj porodilji od oko 565 KM. Od 200 miliona KM pomoći dodijeljene kantonima, svaki kanton obavezan je najmanje 20 posto utrošiti na demografske mjere.
Međutim, kako prenosi Vijesti.ba, kantoni idu različitim putem. Kanton Sarajevo nudi porodiljsku naknadu od 1.261 KM, subvencije za vrtiće i do 300 KM mjesečno za najamninu mladim parovima. Tuzlanski kanton subvencionira boravak 1.140 djece po 700 KM, Zeničko-dobojski nudi porodiljsku naknadu od 1.000 KM za oko 4.100 porodilja, a Hercegovačko-neretvanski refundira porez na promet nekretnina mladim porodicama koje prvi put rješavaju stambeno pitanje.
Razlike se vide i među općinama — u Zenici pomoć za drugo i svako naredno dijete iznosi 330 KM, u Posušju 1.000 KM za četvrto dijete, a u Širokom Brijegu 500 KM za svako novorođeno dijete. Zaključak izvora: mjesto prebivališta i dalje u velikoj mjeri određuje koliku podršku porodica može dobiti.
Povezane vijesti
Odrastanje uz roditeljske svađe: Zašto neka djeca kasnije imaju narušen osjećaj sigurnosti
Šta je roditeljstvo po modelu svjetionika i zašto ga psiholozi preporučuju?
Roditeljske svađe ostavljaju trag na djeci: primjećuju više nego što mislite
