BiH uvijek posljednja po pismenosti u Jugoslaviji, ali sa najvećim napretkom: Žene sa 12,8 na 83,6 posto
Prema pisanju Klix.ba, koje se oslanja na rad Mirjane i Branke Manojlović objavljen u časopisu Istorija 20. veka, BiH je na svim popisima od 1921. do 1991. bila najmanje pismena republika u Jugoslaviji, ali je upravo ona zabilježila najveći napredak.
Prema pisanju Klix.ba, koje prenosi nalaze rada Mirjane i Branke Manojlović iz časopisa Istorija 20. veka, BiH je na svakom popisu od 1921. do 1991. bila na dnu ljestvice pismenosti u Jugoslaviji — ali je napravila najveći skok među republikama.
Na posljednjem jugoslavenskom popisu 1991. Slovenija je imala 99,6 posto pismenog stanovništva, Hrvatska 97,0, Makedonija 94,6, Crna Gora 93,9, Srbija 92,9, a BiH 90,1 posto. Razlika između najpismenije i najmanje pismene republike smanjila se sa 69,3 na svega 9,5 poena.
Autorice razlike objašnjavaju naslijeđem dva carstva. U austro-ugarskim krajevima obavezno osmogodišnje školovanje uvedeno je još 1869. godine i izgrađena je gusta mreža škola, dok su područja pod Osmanskim carstvom imala znatno slabiju školsku mrežu, pa je opismenjavanje ostalo uglavnom u vjerskim školama uz džamije.
Zanimljiv detalj: dio stanovništva u BiH znao je arapsko pismo i njime pisao bosanski jezik, ali takvi često nisu u popisima računati među pismene, jer se pismenošću smatralo poznavanje latinice ili ćirilice.
Nepismenost je bila izraženija na selu i među ženama. U BiH je 1941. nepismeno bilo 72,9 posto stanovništva, od čega čak 87,65 posto žena. Po zajednicama, nepismeno je bilo 77,45 posto Hrvata, 89,42 posto Srba i 94,65 posto muslimana. Žene u BiH bile su 1921. pismene samo 12,8 posto, a 1991. već 83,6 posto — jaz među spolovima ipak je ostao 13 poena.
Poslije Drugog svjetskog rata pokrenute su masovne kampanje opismenjavanja odraslih, a petogodišnji plan 1947–1951. predviđao je potpuno ukidanje nepismenosti. Kursevi su, navode autorice, bili masovni, ali nedovoljno uspješni jer se stečeno znanje često zaboravljalo za godinu-dvije.
Kako još prenosi Klix.ba, 1921. godine od Jugoslavije lošije su bile samo Portugal, Španija i Albanija, a deset godina kasnije zemlja je znatno zaostajala i za Grčkom, Bugarskom, Poljskom i Italijom.
Povezane vijesti
Najljepše dječije pismo u BiH napisala Adna iz Živinica: Svečana dodjela u Sarajevu
Psihologinja Kučuk: Strah i osjećaj nesigurnosti čine nacionalizam snažnim alatom u BiH
Dan sjećanja na bebe anđele: Večeras u 19 sati pali se svijeće širom svijeta
