Reklama
BiH

Ustavni sud: Akti o državnom zemljištu u Varešu nisu u skladu sa Ustavom, rudnici rade dalje

Ustavni sud BiH utvrdio je da akti o raspolaganju državnim šumskim zemljištem u Varešu nisu u skladu sa Ustavom, a nadležni organi imaju rok od šest mjeseci za preispitivanje. Kompanije DPM i Vareški minerali tvrde da se radovi nastavljaju.

Foto: Oslobođenje

Prema pisanju Oslobođenja, Ustavni sud BiH utvrdio je da više akata o raspolaganju državnim šumskim zemljištem u Varešu nije u skladu sa Ustavom BiH, jer su nenadležni organi javne vlasti raspolagali državnom imovinom suprotno Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom.

Odluka je donesena na plenarnoj sjednici Ustavnog suda 24. i 25. septembra, u predmetu U-2/26, nakon zahtjeva 27 poslanika Predstavničkog doma Parlamenta FBiH. Osporeni su, između ostalog, ugovor o koncesiji iz 2013. godine i šest njegovih aneksa, a radi se o lokalitetima Rupice - Borovice i Duboštica - Tribija.

Sud je naložio federalnom Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Općini Vareš i organima Zeničko-dobojskog kantona da u roku od šest mjeseci preispitaju sporne akte, uz uključivanje Pravobranilaštva BiH.

Kako Oslobođenje prenosi, kantonalna i lokalna vlasti odluku još nisu zvanično primile. "Kada je dobijemo, vidjet ćemo o čemu se radi i uradit ćemo ono što je naša obaveza", izjavio je premijer ZDK-a Nezir Pivić. Načelnik Vareša Malik Rizvanović dodaje da "situacija nije nimalo bezazlena" jer "taj rudnik u Varešu znači život".

Iz kompanije DPM Metali BiH, koja upravlja rudnikom cinka i srebra u Varešu, saopšteno je da se odlukom ne raskida niti suspenduje ugovor o koncesiji i da se operacije nastavljaju neometano.

Direktor kompanije Vareški minerali Zoran Živković upozorava da bi eventualna obustava radova donijela nesagledive posljedice, uključujući moguću međunarodnu arbitražu, te da bi firma svoja prava potražila sudskim putem.

Aktivistkinja Hajrija Čobo pozvala je SIPA i Upravu za indirektno oporezivanje BiH da zaustave izvoz iz Vareša, tvrdeći da dnevna šteta od nelegalnog iskopavanja iznosi oko 1,5 miliona dolara.

Izvor informacijeGlasBosne.info je sadržaj prepričao na osnovu informacija objavljenih u originalnom članku.
OslobođenjeOriginalni članak · 8. oktobar 2026. u 15:00Pročitaj original →

Povezane vijesti