Kako je Smail-aga Čengić presudio Zmaju od Bosne, a onda ga sustigla osveta Crnogoraca

Nakon što je Gradaščević pobijedio sultanovu vojsku na Kosovu i bio proglašen bosanskim vezirom u Sarajevu, sultan je krenuo u obračun. Odlučujuća bitka odigrala se 4. juna 1832. kod Stupa pred Sarajevom. Kada je izgledalo da će Zmaj od Bosne ponovo pobijediti, u bitku su se uključile hercegovačke jedinice Smail-age Čengića i Ali-age Rizvanbegovića. Njihov napad s boka prelomio je bitku – bosanska vojska se povukla, sultanova vojska ušla u Sarajevo, a Gradaščević napustio Bosnu.

Nakon sloma pokreta Rizvanbegović je dobio titulu paše, a Hercegovina je izdvojena kao posebna upravna oblast pod njegovom vlašću. Smail-aga je nastavio karijeru kao jedan od najmoćnijih ljudi istočne Hercegovine.

Kako dalje prenosi Avaz.ba, u bici na Grahovcu 1836. poginuo je veliki broj Crnogoraca i Grahovljana, među njima i članovi porodice Petrović, uključujući brata i sinovca Petra II Petrovića Njegoša. Taj sukob doveest će do zavjere protiv Smail-age. Drobnjački glavari su, uz podršku Njegoša, isplanirali njegovo ubistvo prilikom prikupljanja harača.

Oko sat prije zore Drobnjaci, uskoci i Moračani napali su logor u kojem je bilo oko 500 konjanika. Smail-aga je pogođen hicima iz neposredne blizine, a u napadu je, prema zapisima, poginulo 81 vojnik iz njegovog logora. Njegovu glavu zavjerenici su odnijeli na Cetinje.

Kako zaključuje Avaz.ba, dok ga je književnost zapamtila kao simbol osmanskog nasilnika, u bosanskoj političkoj historiji njegova biografija nosi i drugu dimenziju – izbor sultana u trenutku kada se borilo za autonomiju Bosne.