Preko milion tona komunalnog otpada godišnje u BiH: Vrijedne sirovine završavaju na deponijama

BiH je tokom 2024. godine proizvela više od milion tona komunalnog otpada, a gotovo sve što stigne na kontrolisana odlagališta trajno se odloži, piše Bosnainfo.ba.

17. oktobar 2026. u 10:151 min čitanja👁 0 pregledaIzvor: Bosnainfo.ba

Prema pisanju Bosnainfo.ba, koje se poziva na podatke Agencije za statistiku BiH, tokom 2024. proizvedeno je 1.122.532 tone komunalnog otpada, što je prosječno 329 kilograma po stanovniku. Javnim odvozom prikupljeno je 976.996 tona, a više od 857.000 tona činio je miješani otpad. Od količine koja je stigla na kontrolirana odlagališta, čak 99,9 posto trajno je odloženo.

Profesorica Dušica Pešević s Univerziteta u Banjoj Luci upozorava da dominacija deponovanja donosi višestruke posljedice - od zagađenja zemljišta i podzemnih voda, preko emisija metana, do požara - te da BiH propušta razvoj cirkularne ekonomije.

REKLAMNI PROSTOR

Vaš brend usred vijesti koje svi čitaju

Baner u tekstu članka — vidi ga svaki čitalac. Desktop i mobitel.

Ovdje može stajati vaš brend — piće, hrana, trgovina… Vide ga hiljade čitalaca.

Postanite sponzor →

Sponzorisano

U Federaciji BiH je 2024. nastalo 745.582 tone otpada, a oko 85 posto završilo je na deponijama. Od pet sanitarnih deponija, samo Mošćanica u Zenici i Separacija 1 u Živinicama u potpunosti ispunjavaju sanitarne uvjete, uz čak 39 aktivnih nesanitarnih odlagališta. U Republici Srpskoj je tokom 2025. proizvedeno 372.798 tona otpada, a 97,4 posto prikupljene količine bio je miješani komunalni otpad.

Zenička Mošćanica je tokom 2025. primila 85.099 tona otpada iz 13 lokalnih zajednica, a radnici manuelno izdvoje svega 6,68 posto PET ambalaže. Preostali vijek korištenja ovih kapaciteta procijenjen je na oko tri godine, piše izvor.

Reciklaža ipak napreduje: Ekopak je 2025. uputio na reciklažu 23.479 tona ambalažnog otpada, Eko život iz Tuzle 19.565 tona, a ZEOS je prikupio 5.796 tona elektrootpada. Direktor Eko života Jasmin Osmanović, međutim, navodi da se najveći dio ambalaže prerađuje izvan države jer BiH nema dovoljno razvijena postroženja.

Ozbiljan problem predstavlja i evidencija - u FBiH godišnje nastane oko 65.279 tona tekstilnog otpada, ali je za 2023. zabilježena obrada samo jedne tone.

Izvor informacijeGlasBosne.info je sadržaj prepričao na osnovu informacija objavljenih u originalnom članku.