Do 180 tona životinjskog otpada dnevno na deponiji kod Banje Luke: Mještani strahuju od katastrofe
Mještani oko regionalne deponije Ramići kod Banje Luke upozoravaju da je deponija prepuna te da se na nju dnevno odlaže i do 180 tona životinjskog otpada, zbog čega strahuju od ekološke katastrofe.
Prema pisanju Fokus.ba, nakon kiše koja je uslijedila nakon velikih vrućina, zrak oko regionalne deponije Ramići kod Banje Luke ispunjava težak zadah truleži, a gusta crna tečnost — mješavina kišnice, otpadnih voda i fekalija — upija se u tlo i obližnji potok.
Mještanin Dragan Bajić kaže da je puna izolovana kaseta deponije, podzemna "ćelija" s nepropusnom oblogom, te da bi deponiju trebalo zatvoriti.
"Podaci koje su prikupili mještani i aktivisti pokazuju da je maksimalni kapacitet kasete dostignut prije godinu ili godinu i po", rekao je Bajić, koji je govorio za Detektor. Dodaje da način zbrinjavanja životinjskog otpada, prema ekološkoj dozvoli koju su pregledali s pravnim timom, nije prepoznat važećim propisima.
Bajić tvrdi da se životinjski otpad istovara nasred otvorene livade, gdje ga bageri miješaju s ostalim smećem, čak i kad se temperature približe 40 stepeni. Navodi da se dnevno odloži i do 180 tona tog otpada, bez propisnog skladištenja.
Prije skoro dva mjeseca predstavnici mjesne zajednice sastali su se s ministrom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Bojanom Vipotnikom, ali ništa se nije promijenilo. Iz ministarstva su odgovorili da je nadzor u nadležnosti inspekcijskih organa i da je ekološka dozvola na snazi, dok Grad Banja Luka, kako navodi portal, nije odgovorio na upite za komentar.
Na Ramiće se odlaže otpad iz osam lokalnih zajednica — Banje Luke, Gradiške, Laktaša, Srpca, Prnjavora, Čelinca, Kotor-Varoši i Kneževa — s područja na kojem živi oko 400.000 ljudi, a planira se proširenje deponije sa 29 na 44 hektara.
Profesorica Dušica Pešević s Univerziteta u Banjoj Luci upozorava da otpad odložen izvan sanitarnih kaseta može zagaditi podzemne i površinske vode i zrak, uz rizike po zdravlje od glodara, štetočina i slijeganja tla. Poseban je problem i metan, gas s efektom staklene bašte. Kao privremeno rješenje predlaže baliranje otpada — presovanje u bale umotane u plastičnu foliju.
Igor Kalaba iz banjalučkog Centra za životnu sredinu smatra da BiH treba cirkularnu ekonomiju i da građani imaju snagu da natjeraju institucije da rade svoj posao.
Povezane vijesti
Policija zabranila skup studenata iz Srbije u Banjaluci: Strahuje od napada navijača
Dvije godine od katastrofe u Jablanici: Nema optužnice, ni spomen-ploče za 19 žrtava
Dvije godine od tragedije u Donjoj Jablanici: Šta se dogodilo te noći kada je život izgubilo 19 ljudi
