Reklama
Zdravlje

Požar na deponiji Šišeta kod Goražda: Ljekarka upozorava na ozbiljan rizik po pluća građana

Požar na deponiji Šišeta kod Goražda traje već četvrti dan, a iako je otvoreni plamen stavljen pod kontrolu, dubinska žarišta i dalje tinjaju. Specijalista pneumoftiziolog prim. dr. Emina Dedagić upozorava da dim predstavlja ozbiljan rizik za respiratorno zdravlje građana.

Foto: Avaz.ba

Požar na deponiji Šišeta kod Goražda traje četvrti dan, a stanovništvo je zagađenom zraku najviše izloženo u večernjim i ranim jutarnjim satima. Iako je otvoreni plamen stavljen pod kontrolu, dubinska žarišta i dalje tinjaju, pa se gust dim, zavisno od vremenskim uslovima, spušta prema gradu, prenosi Avaz.ba.

Kako za taj portal objašnjava prim. dr. Emina Dedagić, specijalista pneumoftiziolog, na deponijama ne sagorijeva samo jedan materijal — komunalni otpad može sadržavati plastiku, gumu, tekstil i hemijske proizvode, čijim nepotpunim sagorijevanjem nastaje složena mješavina zagađujućih materija.

Poseban rizik predstavljaju fine čestice PM2.5 i još manje, ultrafine čestice, koje mogu prodrijeti duboko u pluća sve do alveola. One su povezane ne samo s lokalnom upalom respiratornog sistema, nego i sa sistemskim efektima zagađenja zraka, napominje Dedagić.

Nakon udisanja zagađenog zraka prvo dolazi do iritacije sluznice nosa, grla i bronha. Građani mogu osjećati peckanje očiju i grla, nadražajni kašalj, promuklost, pritisak u grudima i osjećaj nedostatka zraka. Kod osoba s astmom ili hroničnom opstruktivnom plućnom bolešću (HOBP) posljedice mogu biti izraženije, a teža pogoršanja mogu zahtijevati i bolničko liječenje.

Poseban oprez, kaže Dedagić, potreban je kod djece, starijih osoba, trudnica i osoba s kardiovaskularnim oboljenjima. Ona upozorava i da odsustvo simptoma ne znači nužno odsustvo izloženosti, pa zaštitne mjere trebaju primjenjivati svi, ne samo oni koji osjećaju tegobe.

Preporuke uključuju smanjenje boravka na otvorenom, posebno fizičke aktivnosti, držanje zatvorenih prozora i vrata dok je dim najgušći, te korištenje FFP2 ili N95 maski pri neophodnim izlascima. Obične hirurške maske ne pružaju isti nivo zaštite. Pacijenti s astmom i HOBP-om trebaju redovno koristiti propisanu terapiju, a kod ozbiljnih simptoma zatražiti medicinsku pomoć.

Dedagić ističe da je kontinuirano praćenje kvaliteta zraka i pravovremeno obavještavanje stanovništva posebno važno sve dok postoje aktivna žarišta i mogućnost spuštanja dima prema gradu.

Izvor informacijeGlasBosne.info je sadržaj prepričao na osnovu informacija objavljenih u originalnom članku.
Avaz.baOriginalni članak · 3. oktobar 2026. u 16:47Pročitaj original →

Povezane vijesti