Mlatiti praznu slamu, obrati bostan, pasti s kruške: Otkud ti izrazi u našem govoru?
Srpskainfo je, prenosivši tekst portala Ona.rs, objasnio porijeklo fraza koje često koristimo — 'mlatiti praznu slamu', 'obrati bostan' i 'pasti s kruške'. Iza svake stoji slika seoskog života i situacije koje dobro poznajemo.
Znate li onog ko priča satima, a da na kraju ne čujete ništa konkretno? Kako prenosi Srpskainfo, preuzimajući tekst portala Ona.rs, upravo za takve situacije narod je smislio izraz mlatiti praznu slamu.
Porijeklo vodi u nekadašnji seoski život — žito se mlatilo da bi se zrno odvojilo od slame, a posao je imao smisla dok je u slami bilo zrna. Kad bi se ono izdvojilo, dalje mlaćenje bilo je čist gubitak vremena i snage. Otuda i današnje značenje: baviti se nečim što ne donosi rezultat ili pričati bez ikakve koristi.
Obrali smo bostan — rečenica koju izgovaramo kad shvatimo da smo se uvalili u problem iz kojeg se neće lako izaći. Bostan je njiva na kojoj se gaje lubenice i dinje, a tačno porijeklo izraza, kako tekst navodi, nije pouzdano utvrđeno. U narodnom govoru ostao je kao slikovita najava neprilike, pa ga kažemo i kad stigne neočekivan račun i kad nas šef uhvati u grešci — često i prije nego što se nešto loše zaista dogodi.
Treći izraz, pasti s kruške, namijenjen je onima koji ne znaju šta se događa ili se ponašaju kao da su upravo uskočili u razgovor koji nisu slušali. Njegovo porijeklo, piše Srpskainfo, također nije jasno utvrđeno, ali slika zbunjenog čovjeka koji se odjednom nađe na zemlji govori sama za sebe.
Na kraju se zaključuje da nekoliko običnih riječi često preciznije opiše čitavu situaciju nego poduže objašnjenje — a narodni govor je, dodaje tekst, odavno pronašao način da nasmije, opomene ili opiše nečiju muku bez okolišanja.
Povezane vijesti
Problem s paucima u domu? Prirodni trik s cimetom može ih otjerati, piše Klix.ba
Zašto mačke raznose cipele po stanu: Iza ovog navika krije se poruka za vlasnike
Prva noć u istom krevetu novi je test veze: Loš san ne mora biti znak nekompatibilnosti
