Reklama
Reklama
Plaćeni politički oglas
Tehnologija

Data centri dolaze u Mostar: Zašto je svijet u groznici koja bi mogla promijeniti i BiH

Nakon najava velikih podatkovnih centara u krugu mostarskog Aluminija, N1 BiH objašnjava šta ti projekti znače u globalnom kontekstu i na šta Mostar treba paziti prije gradnje.

Foto: N1 BiH

Kako prenosi N1 BiH, najava data centara u Mostaru nije samo lokalna vijest, nego dio globalne infrastrukturne groznice u kojoj tehnološki giganti ulažu više novca nego cijela naftna industrija.

M.T. Abraham Group potvrdio je za Hercegovina.info da razvija projekt podatkovnog centra NOVERIX u Mostaru, s faznim povećanjem kapaciteta od 50 do 200 MW. Američka kompanija AAFS u Mostaru je, također, najavila centar od 100 MW.

Data centar je zgrada ili kompleks ispunjen hiljadama servera koji obrađuju svaki naš zahtjev na internetu. Najveći izazov je hlađenje, jer gotovo sva potrošena struja postaje toplota. Umjetna inteligencija mijenja razmjere: prema IEA-i, jedan napredni server-ormar do 2027. mogao bi imati vršnu potrošnju kao 65 domaćinstava.

Kapitalna ulaganja najvećih tehnoloških kompanija premašila su 400 milijardi dolara u 2025, a ulaganja samo pet njih, ističe IEA, nadmašuju globalna ulaganja u proizvodnju nafte i plina. Data centri su 2024. potrošili oko 415 TWh, otprilike 1,5% svjetske struje, a projekcije predviđaju udvostručenje na 950 TWh do 2030.

Upozorenje dolazi iz Irske, gdje data centri troše 23% ukupne struje, koliko i sva domaćinstva zajedno. Zbog toga je Dublin zamrznuo nova priključenja, a novi centri sada moraju 80% potrošnje pokrivati iz obnovljivih izvora.

Otpor raste i u SAD-u, gdje su u prvom kvartalu 2026. blokirani ili odgođeni projekti vrijedni oko 130 milijardi dolara. EU planira utrostručenje kapaciteta, ali uz novi sistem ocjenjivanja energetske i vodne efikasnosti.

Mostarska lokacija Aluminija ima rijetku prednost postojećih priključaka od oko 220 MW, a i NOVERIX i AAFS spominju plinske elektrane. N1 BiH ipak navodi da za NOVERIX još ne postoje podaci o vrijednosti investicije, rokovima i radnim mjestima, a BiH nema zakonski okvir za okolišne dozvole data centara.

Izvor informacijeGlasBosne.info je sadržaj prepričao na osnovu informacija objavljenih u originalnom članku.
N1 BiHOriginalni članak · 28. septembar 2026. u 11:48Pročitaj original →
Reklama
Reklama
Plaćeni politički oglas

Povezane vijesti