Retro fotografije iz ChatGPT-a: Otkrivate o sebi više podataka nego što mislite

„Ti trendovi i nastaju zato što su korisni za kompanije generativne vještačke inteligencije“, kaže ona, dodajući da se ljudi podstiču da objavljuju sve više slika sebe i drugih.

Karisa Veliz sa Instituta za etiku u vještačkoj inteligenciji Oksfordskog univerziteta smatra da su fotografije među najosjetljivijim podacima koje o sebi možemo dati – sadrže metapodatke poput lokacije, ali i biometriku. Kako je pojasnila, ukradenu lozinku možete promijeniti, ali lice – ne.

Rizici mogu premašiti one sa uobičajenih društvenih mreža jer korisnici često šalju više fotografija visokog kvaliteta koje jasno prikazuju lice, upozorava Dorija. Uz to, mnogi u razgovorima s AI četbotovima dijele detalje o poslu, vezama i interesovanjima, što doprinosi sve detaljnijim profilima pojedinaca.

Stručnjaci zabrinutost vezuju i za dipfejk sadržaj te mogućnost ciljanog oglašavanja. Iz OpenAI-ja su za BBC rekli da su povjerenje i privatnost ključni za njihove proizvode, da korisnici zadržavaju kontrolu nad informacijama i mogu brisati četove, a da se privremeni čet ne koristi za unapređenje modela.

Umjesto potpunog izbjegavanja AI alata, stručnjaci preporučuju oprez: ne objavljujte fotografije djece, koristite slike niže rezolucije, poznate platforme, pregledajte postavke privatnosti i isključite memorijske funkcije koje vam ne trebaju.

„Privatnost je moć zato što vas štiti od moguće zloupotrebe moći“, zaključuje Veliz.