Toplotni talas Evropi odnio 113 milijardi evra: Najveći gubitnici Italija i Njemačka

U gubitke su uračunati zastoji u proizvodnji i manja dodata vrijednost, uzrokovani slabijom produktivnošću, dužim pauzama i izostancima s posla. Sveukupno, gubici u Evropi mogli bi iznositi skoro pola procenta ukupnog godišnjeg BDP-a.

Proračun je napravljen u okviru prvog izdanja "Pokazatelja klimatskog rizika", u koji su bili uključeni stručnjaci Alijanc trejda iz Hamburga i Alijancovog njemačkog osiguranja imovine. Osim vrućina, u računicu su ušle i štete od nevremena, poplava i drugih nepogoda. Za Njemačku ih je Alijanc u proteklih pet godina procijenio na 50 milijardi evra, što je u prosjeku dvostruko više nego u periodu od 2000. do 2019.

"Njemačka je posebno snažno pogođena klimatski uslovljenim štetama", rekao je Frank Zomerfeld iz Alijanca. Jedan od razloga je što se Evropa zagrijala više nego drugi kontinenti. Na vrhu liste najpogođenijih je Norveška, gdje je prosječna temperatura 2025. bila za više od 3,7 stepeni viša nego u periodu 1950-1970.

Štete su, međutim, veće i u gusto naseljenim zemljama jake ekonomije, gdje ima više fabrika, kuća i automobila.

Stručnjaci Alijanca nisu optimistični ni za narednu godinu zbog fenomena El Ninjo. Svjetska meteorološka organizacija očekuje natprosječnu toplotu u velikim dijelovima Južne Amerike, na jugu Afrike i u Australiji, a manje kiše na indijskom potkontinentu. Ako 2027. ponovo bude veoma topla godina, BDP 144 analizirane zemlje mogao bi pasti za oko 392 milijarde evra, a najviše bi, očekuje se, pretrpjela Kina.