Reklama
Svijet

Predsjednik Finske: Što nam Rusija više prijeti, to ćemo jače podržavati Ukrajinu

Finski predsjednik Alexander Stubb izjavio je na sigurnosnom forumu u Helsinkiju da pojačana ruska hibridna kampanja protiv Evrope treba izazvati suprotnu reakciju — snažniju podršku Ukrajini, prenosi NAP.ba.

Foto: NAP.ba

Prema pisanju NAP.ba, finski predsjednik Alexander Stubb smatra da pojačana ruska hibridna kampanja protiv Evrope treba izazvati suprotnu reakciju od one koju Moskva priželjkuje — još snažniju podršku Ukrajini.

Na petom godišnjem Sigurnosnom forumu u Helsinkiju, održanom od 2. do 4. oktobra pod temom "Slojevi sigurnosti", čelnici Finske, Moldavije i Ukrajine uputili su oštra upozorenja o dugoročnoj prijetnji koju predstavlja Rusija. Uz Stubba govorila je moldavska predsjednica Maia Sandu, dok se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski forumu obratio video-vezom.

"Što nas više pokušavate zastrašiti i što nam više prijetite, to ćemo na kraju snažnije podržavati Ukrajinu", rekao je Stubb.

Finski predsjednik naglasio je da Evropa cyber napade, sabotaže i informacijske operacije mora prestati posmatrati kao izolirane incidente. Po njegovim riječima, cilj te kampanje je destabilizacija i prisiljavanje Evrope da prestane podržavati Ukrajinu. Ukazao je i na nedavne incidente u Njemačkoj i Estoniji, gdje su vlasti sumnjive sabotaže pripisale Rusiji ili akterima povezanim s njom.

Rješenje je, tvrdi Stubb, u javnom imenovanju krivaca, jačanju otpornosti i uvođenju konkretnih posljedica, a neki odgovori mogu se uputiti i privatno, diplomatskim kanalima.

Stubb je ustvrdio da je ruska invazija proizvela strateške posljedice suprotne ciljevima Moskve. "Cilj je bio uskratiti nezavisnost Ukrajini i učiniti je ruskom. A ona je postala evropska", kazao je, dodajući da se Finska i Švedska nikada ne bi pridružile NATO-u da nije bilo napada. Finska je u NATO ušla 2023., a Švedska 2024. godine.

Naglasio je i rast evropskih odbrambenih budžeta: "Krećemo se prema pet posto".

Ipak, upozorio je da ne treba potcjenjivati rusku vojnu silu, jer će, kako kaže, Rusija biti puno jača nakon pregrupiranja po okončanju rata. Kazao je da će određeni dijalog s Rusijom na kraju biti nužan, posebno za Finsku, koja s Rusijom dijeli granicu od 1.340 kilometara, ali da će saradnja ovisiti o tome kakva se Rusija pojavi nakon rata.

"Ukrajina ima najmoderniju, najučinkovitiju i najiskusniju vojsku. To znači da će se cijela sigurnosna scena Evrope promijeniti, vjerovatno na način koji Rusija nije željela", zaključio je Stubb.

Izvor informacijeGlasBosne.info je sadržaj prepričao na osnovu informacija objavljenih u originalnom članku.
NAP.baOriginalni članak · 5. oktobar 2026. u 06:32Pročitaj original →

Povezane vijesti