Svaki treći učenik u EU ne zna dovoljno matematiku i čitanje, pokazuju podaci PISA
Petnaestogodišnjaci u Evropskoj uniji postižu sve slabije rezultate u matematici, čitanju i prirodnim naukama, a Hrvatska je u svim oblastima ispod prosjeka OECD-a.
Prema analizi Avaz.ba zasnovanoj na podacima PISA testiranja, čak 33,9 posto učenika u EU ostvaruje nedovoljne rezultate iz matematike, 31,3 posto u čitanju, a 25,9 posto u prirodnim naukama. U praksi to znači da otprilike svaki treći učenik ima problema s osnovnim znanjem iz matematike ili čitanja.
Problem nije samo među najslabijima — pada i broj vrhunskih učenika. U 2025. godini samo 4,8 posto učenika bilo je među najboljima u čitanju, 6,4 posto u prirodnim naukama i 6,8 posto u matematici. Cilj EU za 2030. je da najmanje 12 posto učenika postiže najbolje rezultate, ali nijedna članica to nije ostvarila u čitanju i prirodnim naukama. U matematici su uspjele samo Estonija i Poljska.
Podaci pokazuju i velike razlike zavisno od porijekla učenika. Učenici iz nepovoljnijih sredina imaju oko četiri puta veću šansu za slab rezultat iz prirodnih nauka, dok njihovi vršnjaci iz povoljnijih sredina imaju oko osam puta veće šanse da budu među najboljima.
Hrvatska je u sve tri oblasti ispod prosjeka OECD-a. U prirodnim naukama učenici su osvojili 476 bodova (33. mjesto od 91 zemlje), u čitanju 453 boda (29. mjesto), a u matematici 455 bodova (36. mjesto). U čitanju osnovni nivo nije dostiglo oko 32 posto učenika, a rezultati su od 2015. do 2025. pali za 33 boda. U matematici problem ima oko 36 posto učenika.
Kao razlozi slabijih rezultata navode se digitalni ometajući sadržaji, nekritičko korištenje vještačke inteligencije, manja uključenost roditelja i dugotrajan nedostatak nastavnika.
Povezane vijesti
Makron i Sančez podržali ideju o povratku Britanije u EU: "Dobro došli natrag"
Trump ponovo obećava 5.000 dolara svakom Amerikancu – ali matematika ne funkcioniše
Treći neuspjeh: Mandatar za rumunsku vladu nije dobio podršku parlamenta
