Reklama
Svijet

Od apartheida do Nobelove nagrade: Ko je Navi Pillay, ovogodišnja dobitnica priznanja za mir

Južnoafrička pravnica indijskog porijekla Navi Pillay ovogodišnja je dobitnica Nobelove nagrade za mir, piše Oslobođenje. Njen životni put vodi od zakona rasne segregacije do najviših međunarodnih sudova.

Foto: Oslobođenje

Kako prenosi Oslobođenje, južnoafrička pravnica indijskog porijekla Navi Pillay ovogodišnja je dobitnica Nobelove nagrade za mir.

Rođena 1941. godine, odrasla je u zemlji u kojoj je 1948. Nacionalna stranka uvela apartheid — institucionalizovani sistem rasne diskriminacije. Kako navodi Oslobođenje, bijela manjina, koja je činila oko 20 posto stanovništva, monopolisala je političku moć, dok su crnačko i indijsko stanovništvo bili gotovo potpuno isključeni iz biračkog procesa. Zakoni su rasnu podjelu dodatno učvršćivali — 1949. zabranjeni su miješani brakovi, a 1950. stanovništvo je klasifikovano po rasnoj osnovi. Svaki poziv na rasnu jednakost sistem je mogao proglasiti "komunizmom" i sankcionisati.

Njen djed bojao se da će, ako nauči pisati, to koristiti za pisanje pisama dječacima. Ipak, zahvaljujući majci Santhami, koja se kao šesnaestogodišnjakinja udala u dogovoreni brak i nije imala formalno obrazovanje, Navi je započela školovanje.

Nakon diplome na pravu 1965. nije mogla odraditi pripravnički staž jer je advokatska profesija bila pretežno u bijelim rukama. Dvije godine kasnije otvorila je vlastiti advokatski ured i postala prva nebijela žena kojoj je to u Južnoj Africi uspjelo.

"Sve je bilo političko. Zastupala sam studente i sindikaliste… A da to nisam ni sama odabrala, moj se rad odmah usmjerio na ljudska prava", izjavila je Pillay u jednom intervjuu.

Kasnije je postala sutkinja u Južnoafričkoj Republici, pa na Međunarodnom krivičnom tribunalu za Ruandu i Međunarodnom krivičnom sudu. Bila je visoka povjerenica UN-a za ljudska prava, donedavno je predsjedala Nezavisnom međunarodnom istražnom komisijom UN-a za okupirani palestinski teritorij, a danas sudi na Međunarodnom sudu pravde u postupku u kojem se Mjanmar tereti za genocid.

Kako zaključuje Oslobođenje, cijeli profesionalni život posvetila je borbi da međunarodno pravo bude snažnije od političke moći, a dostojanstvo čovjeka važnije od njegove pripadnosti.

Izvor informacijeGlasBosne.info je sadržaj prepričao na osnovu informacija objavljenih u originalnom članku.
OslobođenjeOriginalni članak · 14. oktobar 2026. u 12:00Pročitaj original →

Povezane vijesti