Reklama
Reklama
Plaćeni politički oglas
Svijet

Ispod površine Mjeseca otkrivena divovska magnetizirana stijena stara preko 4 milijarde godina

Tim istraživača otkrio je ispod površine udaljene strane Mjeseca golemu magnetiziranu stijensku formaciju koja bi mogla dokazati da je Mjesec nekada imao snažno magnetsko polje.

Foto: Index.hr

Kako prenosi Index.hr, tim istraživača analizirajući podatke s lunarnih sondi pronašao je stijensku formaciju zakopanu ispod površine udaljene strane Mjeseca koja je znatno gušća i jače magnetizirana od okolnog terena.

Studija objavljena 23. septembra u časopisu Science Advances navodi da bi ta podzemna struktura mogla biti drevni vulkanski kompleks koji se magnetizovao dok se magma hladila i skrućivala u unutrašnjosti Mjeseca.

Reklama
Reklama
Plaćeni politički oglas

Stijena je široka oko 60 kilometara i debela oko 9 kilometara, a njene karakteristike upućuju na to da je Mjesec prije otprilike 4,2 milijarde godina imao magnetsko polje snage između petine i trećine današnjeg Zemljinog.

Postanak i trajanje drevnog Mjesečevog magnetskog polja dugo su predmet rasprava u astronomiji, još od misija Apollo 1970-ih godina. "Neki su istraživači zbog toga počeli dovoditi u pitanje je li rani dinamo uopće postojao", rekla je koautorica studije Anna Mittelholz s instituta ETH Zurich.

Istraživači su umjesto uzoraka s Apolla koristili podatke NASA-inih sondi Lunar Prospector, japanske Kaguye i misije GRAIL, analizirajući regiju Dewar na strani Mjeseca koja nije vidljiva sa Zemlje. Kombinirali su magnetske podatke s podacima o gravitaciji, što im je omogućilo da precizno odrede zakopanu strukturu.

Autori vjeruju da njihovi nalazi pomiču raspravu s pitanja je li Mjesec imao dinamo na pitanje kako je on funkcionirao.

Istraživači su zapazili i neobične "Mjesečeve vrtloge", svjetlije dijelove površine povezane s magnetskim anomalijama. "Glavna je hipoteza da te magnetske anomalije skreću sunčev vjetar i štite površinu od erozije", rekao je glavni autor studije Xi Yang, doktorand na ETH Zurichu.

Claire Nichols, profesorica geologije na Oxfordu koja nije učestvovala u istraživanju, smatra da studija podržava ideju o intenzivnom drevnom dnamu, ali da je potreban još mnogo posla, posebno tokom nadolazećih misija poput Artemisa i Chang'e.

Izvor informacijeGlasBosne.info je sadržaj prepričao na osnovu informacija objavljenih u originalnom članku.
Index.hrOriginalni članak · 30. septembar 2026. u 23:56Pročitaj original →

Povezane vijesti