Mađarska otvara dosjee komunističke tajne policije: Svi će moći pretraživati popise doušnika
Mađarska će od 4. novembra na internetu objaviti desetine hiljada dosjea komunističke tajne policije, čime se ispunjava obećanje premijera Pétera Magyara. Objava je tempirana za 70. godišnjicu gušenja ustanka iz 1956. godine.
Prema pisanju N1 BiH, Mađarska će uskoro na internetu objaviti desetine hiljada dosjea komunističke tajne policije — nešto što se od pada komunizma nije usudila nijedna vlada. Objava je tempirana za 70. godišnjicu sovjetskog gušenja prodemokratskog ustanka iz 1956. i ispunjava predizborno obećanje premijera Pétera Magyara, čija stranka Tisza u aprilu je osvojila dvotrećinsku većinu i okončala 16-godišnju vlast Viktora Orbána.
Baza Nyitottaktak.hu ("otvoreni dosjei") otvara se 4. novembra, na dan kada su sovjetski tenkovi 1956. ušli u Budimpeštu. U gušenju ustanka poginulo je oko 2.500 Mađara, a oko 200.000 ih je izbjeglo iz zemlje. Prva faza obuhvata evidencije doušnika i njihovih saradnika, a 25. februara 2027. bit će objavljeno oko 9.000 detaljnih dosjea. Iz dokumenata će biti uklonjeni osjetljivi podaci, poput zdravstvenih informacija i spolne orijentacije.
Između 1956. i 1989. evidentirano je oko 55.000 tajnih saradnika tadašnje Uprave za državnu sigurnost, koji su pratili prijatelje, rodbinu, susjede i kolege. Zakon je parlament izglasao sa 149 glasova za i 35 suzdržanih, bez ijednog protiv. Većina zastupnika Orbánovog Fidesza bila je suzdržana, što je Magyar nakon glasanja javno prozvao.
Direktor Historijskog arhiva državne sigurnosti Gergő Bendegúz Cseh odluku naziva "historijskim korakom" i navodi da nijedna zemlja istočnog bloka nije objavila dosjee doušnika u ovom obimu — Poljska, Njemačka i Češka imaju restriktivnija pravila. Upozorio je da će objava vjerovatno kompromitovati neke aktivne političare i da donošenje presuda na osnovu ovih podataka nije primjereno.
Propust da se dosjei otvore odmah nakon tranzicije u Mađarskoj se često naziva "izvornim grijehom" — najpoznatiji primjer je bivši premijer Péter Medgyessy, za kojeg je dnevnik Magyar Nemzet 2002. otkrio da je bio časnik kontraobavještajne službe pod šifrom D-209.
Tanku granicu između krivnje i prisile pokazuje i slučaj nobelovke Katalin Karikó, koja se pojavila na kartonu o vrbovanju. Ona tvrdi da je saradnju potpisala pod prijetnjom i da nikada nije podnijela nijedno izvještaj, a direktor arhiva kaže da nema razloga sumnjati u to.
Povezane vijesti
Mađarska otvara tajne dosjee: Javnost će moći otkriti ko je koga špijunirao
AI može prepričati aferu, ali ko će platiti novinara da je otkrije?
Riješena misterija Venere: izmaglica potiče od kosmičke prašine, otkrili istraživači
