Iran između diplomatije i nuklearne bombe: šta se zaista zna o nuklearnom programu

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan prošle sedmice je u intervjuu za Fox News odbacio tvrdnje da Teheran radi na nuklearnom oružju, pozvavši se na vjersku fetvu kojom je, prema iranskom tumačenju, zabranjena proizvodnja i skladištenje nuklearnog oružja. Kazao je i da je Iran spreman razrijediti dio obogaćenog uranija i prihvatiti inspekcije ako se postigne sveobuhvatan sporazum.

S druge strane, kako prenosi 6yka, Mohsen Rezai, sekretar iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, izjavio je da su napadi SAD-a i Izraela dali Iranu razlog da razmotri napuštanje Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja, iako konačna odluka još nije donesena.

Sumnje dodatno podgrijavaju satelitski snimci na kojima se, prema izvještajima medija, vidi aktivnost na iranskim nuklearnim lokacijama, uključujući obnovu postrojenja i izgradnju objekata duboko ispod zemlje, nekih od ciljeva ranijih izraelskih i američkih napada. 6yka ističe da nema dovoljno javno dostupnih dokaza da je Iran obnovio sve pogođene kapacitete.

Prema ranijim procjenama, Iran je imao velike količine uranija obogaćenog do 60 odsto, dok je za nuklearno oružje potrebno oko 90 odsto. Sporazum iz 2015. (JCPOA) predviđao je ograničenja i širok nadzor, ali SAD su se povukle tokom prvog mandata Donalda Trumpa, nakon čega je Iran počeo napuštati dio ograničenja.

Kako 6yka zaključuje, nema javno dostupnog dokaza da je Teheran odlučio proizvesti bombu, ali su razlozi za zabrinutost ozbiljni, a najveći problem je što međunarodna zajednica više nema dovoljno informacija da sa sigurnošću zna dokle je Iran stigao.