83 milijarde dolara za odbranu, a Huti i dalje pogađaju Saudijsku Arabiju

Saudijska Arabija, navodi Avaz.ba, mora braniti teritoriju veliku kao petinu površine SAD, sa prijetnjama iz tri pravca: s istoka je Iran u najintenzivnijem periodu ovogodišnjeg sukoba ispalio oko 1.000 projektila i dronova, sa sjevera iračke milicije podržane od Teherana šalju dronove prema ključnom naftovodu, a Huti s juga koriste mobilne lansere skrivene u planinama.

Huti kombinuju balističke i krstareće projektile s dronovima dugog dometa, čime istovremeno opterećuju odbranu. Stručnjaci UN još su prije osam godina u Jemenu pronašli iransko naoružanje uprkos embargu, a među sistemima koje koriste su Hatem-2 i Palestine-2, slični iranskim.

Iran se ponudio kao posrednik. Ministar vanjskih poslova Abas Aragči izjavio je da je Teheran spreman pomoći u pokretanju pregovora, dok je član političkog ureda Huta Mohamed al-Buhajti ustvrdio da je Rijad prihvatio posredovanje, ali da su Huti odbili prijedloge o kratkotrajnom primirju.

Napadi ugrožavaju i ambicije prijestolonasljednika Mohameda bin Salmana da zemlju učini međunarodnim središtem ulaganja i turizma, a pojedine velike kompanije već su izbjegle Svjetski naftni kongres u Rijadu.

Huti su, prema izvještaju Instituta za proučavanje rata, opkolili Taiz, treći grad Jemena po veličini. Pakistan je, prema navodima, poslao hiljade vojnika u ispomoć, Egipat je ponudio podršku, a američki predsjednik Donald Tramp oprezan je prema novom vojnom angažmanu na Bliskom istoku.

Bivši američki ambasador u Rijadu Majkl Ratni ocijenio je da bi Saudijska Arabija, uprkos pritisku da uzvrati, na kraju mogla posegnuti za diplomatijom — što bi Hutima omogućilo da zadrže kontrolu i izađu iz sukoba u još snažnijem položaju.