Reklama
Svijet

Najsretnija zemlja svijeta u problemima: Dug Finske preskočio 90 posto BDP-a

Finska, devet godina zaredom najsretnija zemlja svijeta, bilježi najlošije pokazatelje javnih finansija od 1990-ih i najavljuje oštru štednju uoči parlamentarnih izbora u aprilu.

Foto: Vijesti.ba

Finska, koja je devet godina zaredom proglašavana najsretnijom zemljom svijeta, suočava se s najgorim ekonomskim pokazateljima od 1990-ih, kada su je pogodili slom bankarskog sistema i raspad Sovjetskog Saveza. Uoči aprilskih izbora glavna rasprava tiče se toga koje će javne usluge i socijalna davanja biti pogođena rezovima, piše Vijesti.ba, pozivajući se na DW.

Javni dug u drugom tromjesečju dostigao je 90,3 posto BDP-a, dok je prije pandemije iznosio oko 65 posto. Među razlozima su veći izdaci za odbranu nakon ruske invazije na Ukrajinu i ulaska Finske u NATO, te skuplja energija. Budžetski deficit u 2026. procijenjen je na 4,2 posto BDP-a, pa Evropska unija traži smanjenje zaduživanja i dala je Helsinkiju rok do kraja 2028.

Vlada premijera Petterija Orpa planira uštedjeti oko devet milijardi eura tokom mandata, ali ekonomisti procjenjuju da će biti potrebno između osam i 11 milijardi. Orpova Nacionalna koalicija jedina obećava dodatne rezove u zdravstvu, socijalnoj zaštiti i osiguranju, bez smanjenja penzija, dok socijaldemokrati predlažu kombinaciju rezova i povećanja poreza.

Finska ima jednu od najviših stopa nezaposlenosti u EU — u augustu je iznosila 10,3 posto, a među mladima čak 23,3 posto, naspram prosjeka Unije od 15,4 posto. Ekonomista Lauri Olappa upozorava da bi novi talas štednje dodatno oslabio privredu jer potrošnja domaćinstava već opada, a više od četvrtine stanovnika radi u javnom sektoru. Nacrt budžeta za 2027. predviđa deficit od 12,4 milijarde eura.

Izdaci za odbranu nastavljaju rasti: Finska je ranije obećala kupiti 64 aviona F-35A za oko 8,4 milijarde eura, a vojni izdaci su, prema podacima SIPRI-ja, porasli sa 4,5 na više od osam milijardi dolara godišnje. Vlada planira izdvajanja podići na 3,2 posto BDP-a.

Finansijska tržišta zasad vjeruju finskoj privredi — desetogodišnje obveznice plaćaju premiju od 38 baznih bodova u odnosu na Njemačku, znatno manje od Francuske (128) i Italije (107), iako je S&P u aprilu promijenio izglede u negativne, bez snižavanja rejtinga.

Finska bi u martu mogla deseti put zaredom biti proglašena najsretnijom zemljom svijeta, ali pred zemljom ostaju teške odluke — kako smanjiti dug, a istovremeno sačuvati javne usluge i životni standard.

Izvor informacijeGlasBosne.info je sadržaj prepričao na osnovu informacija objavljenih u originalnom članku.
Vijesti.baOriginalni članak · 12. oktobar 2026. u 10:37Pročitaj original →
O istoj temi pišu i:

Povezane vijesti