Europa na povijesnoj prekretnici: skupi dizel, uspon krajnje desnice i pritisak s istoka

Rat na Bliskom istoku izazvao je rast cijena energenata, posebno dizela. Kako navodi Index.hr, u 16 od 27 članica EU litra dizela stoji najmanje dva eura, a u najskupljim zemljama oko 2,50 eura. To opterećuje privredu i životni standard, a nezadovoljstvo otvara prostor populističkim strankama.

Krajnja desnica jača diljem kontinenta. U Njemačkoj je AfD u rujnu ostvario dvije izborne pobjede — osvojio je 43,8 posto glasova u Saskoj-Anhaltu, a pobijedio i u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju. Radikalno lijeva Die Linke osvojila je najviše glasova u Berlinu.

AfD zagovara obnovu odnosa s Moskvom, ukidanje sankcija Rusiji i prekid vojne pomoći Ukrajini, dok se Die Linke protivi isporukama oružja Ukrajini, ali osuđuje rusku agresiju.

"Europa se suočava sa sve učestalijim sabotažama i povredama zračnog prostora. Moskva pokušava zastrašiti Europu kako bi odustala od potpore Ukrajini", rekla je visoka predstavnica EU Kaja Kallas.

Prema Europskoj komisiji, obrambeni izdaci članica od 2020. porasli su za gotovo 80 posto, a plan ReArm Europe predviđa mobilizaciju do 800 milijardi eura.

Dodatnu neizvjesnost stvara američki predsjednik Donald Trump, koji dovodi u pitanje američku vojnu prisutnost u Europi. Pentagon, prema NBC-ju, razmatra povlačenje desetaka tisuća vojnika s kontinenta.

Index.hr prenosi i upozorenje von der Leyen da trgovinski deficit EU-a s Kinom doseže milijardu eura dnevno, a francuski Le Monde je u feljtonu "Kako Kina proždire Europu" naveo da je Kina od "tvornice svijeta" postala izravni konkurent europskim kompanijama.

Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević smatra da su centrističke stranke izgubile kontakt sa stvarnošću te da je Europi u političkom pogledu danas veća prijetnja Amerika nego Rusija. "Ona Rusiju definira kao neprijatelja, dok o Americi i dalje gaji iluziju da joj je bezuvjetni prijatelj", objasnio je.