El Niño se bliži vrhuncu: Stručnjaci objašnjavaju zašto Evropa strahuje od hladne zime

Tokom ranijih El Niña poplave su prijetile Južnoj Americi, jugu SAD-a, istočnoj Africi i centralnoj Aziji, dok su suše i požari pogađali Australiju i Indoneziju. Utjecaj na Evropu je posredan i slabiji — moguća je blaža, vlažnija i vjetrovitija jesen i početak zime.

Zabrinutost je, ipak, izazvao stratosferski polarni vrtlog — snažni zapadni vjetrovi koji visoko iznad Arktika zadržavaju hladan zrak. Nakon vrhunca El Niña vrtlog može oslabiti, čime raste vjerovatnoća naglog zagrijavanja stratosfere, pri kojem temperature na visini od 10 do 50 kilometara mogu skočiti i do 50 °C u samo nekoliko dana.

Kako navodi britanski Met Office, taj se poremećaj obično formira iznad sjevernog Atlantika i Skandinavije. Sjeverna Evropa, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, tada vjerovatno dobija dug period suhog i hladnog vremena, dok je na jugu blaže, vlažnije i vjetrovitije, uz snijeg na granici ta dva područja.

Hladna zima, međutim, nije izvjesna. Glasnogovornik Met Officea Grahame Madge izjavio je da "takav ishod nipošto nije garantovan", dodajući da zimsku prognozu određuje ravnoteža više faktora, a ne samo jedan. Meteorolozi, naime, naglo zagrijavanje stratosfere mogu pouzdano najaviti tek sedmicu unaprijed, a na vrijeme u Evropi utječu i klimatske promjene — studija Univerziteta u Newcastlu iz 2025. pokazala je da sagorijevanje fosilnih goriva ubrzava promjene zimskih oborina za gotovo 25 godina u odnosu na predviđanja.