Reklama
Svijet

645 miliona ljudi pati od gladi: Svijet bez gladi sve je dalji cilj

Novi izvještaji humanitarnih organizacija pokazuju da je cilj svijeta bez gladi danas dalji nego prije nekoliko godina — hroničnu glad pati 645 miliona ljudi. Najteže pogođene su zemlje Afrike, a situaciju pogoršavaju ratovi, klimatske promjene i rezovi humanitarne pomoći.

Foto: Radio Sarajevo

Prema pisanju Radio Sarajevo, koje se poziva na izvještaj DW, od hronične gladi danas pati 645 miliona ljudi, a cilj svijeta bez gladi udaljeniji je nego prije nekoliko godina.

Izvještaji njemačkih organizacija Welthungerhilfe i Aktion gegen den Hunger objavljeni su povodom 16. oktobra, datuma kada je 1945. godine osnovana Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO). Svjetski indeks gladi obuhvatio je 122 zemlje, a stanje se pogoršalo u 32 od njih. "Prehrambena sigurnost preduslov je za mir i stabilnost", kaže predsjednica Welthungerhilfea Marlen Time.

Najgore prolaze Somalija, Sudan, Kongo i region Sahela, gdje su, prema riječima generalnog sekretara Matijasa Mogea, posljedice klimatskih promjena naročito snažne. Napredak se, međutim, bilježi u Ugandi, Keniji i Sijera Leoneu — tamo gdje postoje stabilne vlade, manje sukoba i ulaganja u ruralna područja.

Organizacije upozoravaju i na pad humanitarne pomoći: dok su izdvajanja njemačkog Ministarstva odbrane porasla za više od 20 posto, sredstva za razvojnu saradnju i humanitarnu pomoć u nekim su slučajevima prepolovljena.

U Pojasu Gaze, u kojem je UN 2025. godine proglasio glad, oštećeno je 87 posto poljoprivrednih površina, a 90 posto ljudi živi u šatorskim naseljima. Njemačka je od oktobra 2023. za humanitarnu pomoć izdvojila do 420 miliona eura.

Na listi zemalja s najvećim brojem ljudi u akutnoj prehrambenoj nesigurnosti dominiraju afričke države — na vrhu su Nigerija, Kongo i Sudan, dok više od 80 posto stanovništva Južnog Sudana zavisi od pomoći. Pad sa 197 na 177 miliona obuhvaćenih ljudi, upozorava izvršni direktor Aktion gegen den Hunger Jan Sebastijan Fridrih-Rust, ne treba pogrešno tumačiti, jer neke zemlje, poput Etiopije, nisu obuhvaćene zbog nedostatka podataka.

"Ko danas štedi, samo prebacuje račun na sutra, a na kraju će taj račun biti znatno veći", zaključuje Fridrih-Rust.

Izvor informacijeGlasBosne.info je sadržaj prepričao na osnovu informacija objavljenih u originalnom članku.
Radio SarajevoOriginalni članak · 15. oktobar 2026. u 19:25Pročitaj original →

Povezane vijesti