Zašto mladi sve manje žele biti učitelji: 'Školstvo gubi tržišnu bitku s gospodarstvom'
Predsjednik Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Antun Kovačić objasnio je zašto je nastavnički poziv sve manje privlačan mladima — glavni problem su materijalni uvjeti koje privatni sektor lako nadmašuje.
Kako prenosi Index.hr, učiteljski i nastavnički poziv u Hrvatskoj mladima je sve manje privlačan, a jedan od glavnih razloga su materijalni uvjeti koji teško konkuriraju privatnom sektoru. O tome je za HRT govorio Antun Kovačić, predsjednik Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.
Kovačić ističe da posao nastavnika nije samo prenošenje znanja, već uključuje i sve izraženiju odgojnu ulogu i brigu o učenicima, što je posebno važno zbog porasta problema mentalnog zdravlja među djecom. Po njegovim riječima, taj dio posla društvo nedovoljno prepoznaje.
"Tihi rad nastavnika i učitelja uglavnom ostaje nezamijećen od strane onih koji prate obrazovni sustav", kaže Kovačić.
Iako posao u obrazovanju nudi sigurnost, smatra da su materijalni uvjeti ključna prepreka. "Školstvo gubi tržišnu bitku s gospodarstvom koje nudi kvalitetnije uvjete za rad", rekao je, dodajući da gospodarstvo mladima nudi atraktivniju poziciju, posebno na početku karijere.
Problem je najizraženiji kod struka koje su tražene na tržištu rada. Kao primjer navodi odličnog studenta matematike koji može birati između znatno veće plaće u IT sektoru i posla u školi. U takvim slučajevima, kaže, motivacija ne može biti isključivo finansijska, već unutrašnji poriv i zadovoljstvo kad bivši učenici napreduju kao ljudi.
Kovačić je govorio i o reformama u hrvatskom obrazovnom sistemu, ističući da su nastavnici uključeni u njihovo kreiranje. Kao primjer navodi uvođenje modularne nastave u srednje strukovne škole, koja je proizašla iz saradnje s poslodavcima i iskustva nastavnika.
Novi izazov pred školama je, kako kaže, umjetna inteligencija. Učenici danas u nekoliko sekundi mogu doći do ogromne količine podataka, pa ključno postaje naučiti ih kako procijeniti tačnost i korisnost informacija. Dodao je da umjetna inteligencija bez kritičkog razmišljanja može odvesti u pogrešnom smjeru, te da škole već kroz nove programe otvaraju prostor za te teme.
Povezane vijesti
Crnogorska Željeznička infrastruktura u gubitku 3,1 milion eura: Krive niske cijene i kasnjenje subvencija
Vlada Crne Gore uskladila zakone o bankama i tržištu kapitala s pravnom tekovinom EU
Naručeno ubistvo u Zagrebu: Bivši suprug tereti se da je iz ljubomore naručio likvidaciju bivše žene i njenog partnera
