Reklama
Regija

Vanredni izbori u Srbiji: Šest razloga zašto je ovaj izborni ciklus drugačiji od svih dosadašnjih

Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji 25. oktobra ustvari su plebiscit o Aleksandru Vučiću, a ne nadmetanje programa i ideologija. NAP.ba u analizi izdvaja šest specifičnosti ovog izbornog ciklusa, od Vučićeve prve kampanje kao 'običnog građanina' do rekordnog odziva dijaspore.

Foto: NAP.ba

Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji 25. oktobra sveo su se na direktan plebiscit o Aleksandru Vučiću, a ne na izbor između lista i programa, ocjenjuje NAP.ba u analizi koja izdvaja šest specifičnosti ovog izbornog ciklusa. Glavni suprotstavljeni tabori su Studentska lista "Studenti pobjeđuju" i Vučićeva "Ujedinjena Srbija".

Republička izborna komisija (RIK) utvrdila je da u Srbiji ima 6.45 miliona birača koji biraju između 18 lista sa ukupno 2.418 kandidata, a samo 250 njih ući će u novi saziv Skupštine Srbije. Riječ je o trećim vanrednim parlamentarnim izborima u pet godina.

Vučić, kako navodi NAP.ba, prvi put izlazi na izbore kao običan građanin — sedam mjeseci prije isteka mandata podnio je ostavku na mjesto predsjednika Srbije, objasnivši da tokom kampanje ne želi koristiti državne resurse.

Istovremeno, vlast je prvi put ozbiljno uzdrmana. Istraživanja pokazuju tijesnu trku između Vučićeve liste i Studentske liste, nastale na talasu protesta nakon urušavanja nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, kada je poginulo 16 ljudi. Sam Vučić tvrdi da će pobijediti sa 500.000 glasova razlike.

Posebnost je i to što dio tradicionalnih stranaka, među kojima Demokratska stranka i Pokret slobodnih građana, ne izlazi nezavisno nego podržava studente. Rekordnih je i devet lista nacionalnih manjina — tačno 50 posto svih učesnika — koje, budući da nemaju cenzus od tri posto, mogu postati "tas na vagi" pri formiranju buduće vlade.

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) prvi put ne učestvuje na izborima, a bivši čelnik stranke Tomislav Žigmanov za to krivi poslanicu HDZ-a Jasnu Vojnić i hrvatske državne vlasti.

Prijavljeno je oko 102.147 birača iz dijaspore, dvostruko više nego 2023. godine kada ih je bilo oko 39.000, iako će se u inostranstvu glasati na svega 93 biračka mjesta.

Izvor informacijeGlasBosne.info je sadržaj prepričao na osnovu informacija objavljenih u originalnom članku.
NAP.baOriginalni članak · 16. oktobar 2026. u 15:11Pročitaj original →

Povezane vijesti