Skoplje – galerija na otvorenom: gdje se brutalizam sudara s antičkim fasadama
Skoplje se nakon zemljotresa 1963. razvilo u jedinstven arhitektonski prostor u kojem monumentalni betonski brutalizam susreće novije zgrade s antičkim detaljima, piše Oslobođenje.
Skoplje se ne otkriva samo kroz ulice, trgove i historijske spomenike, već i kroz betonske megastrukture koje svjedoče o vremenu kada je arhitektura postala sredstvo izgradnje novog društva, navodi Oslobođenje.
Prema pisanju Oslobođenja, nakon razornog zemljotresa 1963. godine grad je postao prostor međunarodne solidarnosti i modernističkog eksperimenta. Arhitekti su budućnost zamišljali kroz konstrukcije, sirovi beton i monumentalne javne objekte.
Danas, uz brutalistička zdanja, niču građevine ukrašene stubovima, skulpturama i detaljima inspirisanim antičkom arhitekturom, pa grad djeluje poput galerije na otvorenom. S jedne strane je brutalizam sa sirovom snagom betona i jednostavnim geometrijskim formama, a s druge novogradnja koja historiju interpretira kroz dekoraciju i monumentalnost.
Problem, kako navodi Oslobođenje, nije u tome što grad dobija nove arhitektonske izraze, nego u tome što oni ne djeluju uvijek kao dijelovi iste cjeline. Dok brutalizam nosi tragove jednog vremena i njegove vizije budućnosti, građevine u antičkom ruhu pokušavaju prizvati prošlost koja nikada nije izgledala baš tako.
Otvoreno ostaje pitanje može li savremena gradnja uspostaviti dijalog s naslijeđenom arhitekturom ili će nastaviti stvarati paralelne svjetove unutar istog urbanog prostora. Skoplje možda nema jedinstven arhitektonski identitet, ali ima panoramu u kojoj se prošlost, sadašnjost i zamišljena historija neprestano nadmeću za pravo da definišu grad.
Povezane vijesti
Plenković sastao se s američkim senatorima: Razgovarali su i o situaciji u BiH nakon izbora
Sukob u hrvatskom Saboru zbog Armina Hodžića: Otvoreno i pitanje njegovog oca
Plenković u Zagrebu s američkim senatorima: Razgovarali i o situaciji u BiH nakon izbora
