Analiza: Proširenje Schengena na Balkan bi pomoglo stabilizaciji BiH i regije

Kao prvi korak predlaže se da Evropska komisija izradi katalog kriterija koji bi obuhvatao kontrolu vanjskih granica, viznu politiku, šengenski informacioni sistem, policijsku saradnju, zaštitu podataka i uslove iz oblasti vladavine prava. Države članice bi potom svakih šest mjeseci razmatrale izvještaje o napretku, a zemlja koja ispuni uslove dobila bi saglasnost u Vijeću EU-a.

"Reforme i intenzivnija suradnja koja iz njih proizlazi mogu ojačati sigurnost, umjesto da je oslabe", stoji u komentaru.

Naročito se ističe da bi takav proces mogao pomoći stabilizaciji Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova, s obzirom na to da stanovništvo tih zemalja živi s obje strane granica. Upozorava se i da, kako članstvo u EU djeluje sve udaljenije, vraćaju se opasni narativi iz kasnih osamdesetih godina i ideje o prekrajanju granica po etničkim linijama.

Klix.ba prenosi i osvrt njemačkog lista Die Zeit o planovima vlade u Berlinu da smanji broj radnih migranata sa Zapadnog Balkana. Poslodavci i Savezna agencija za zapošljavanje upozoravaju da bi prepolovljenje godišnje kvote od 50.000 dodatno otežalo pristup radnoj snazi, posebno u ugostiteljstvu, logistici i građevinarstvu. Zastupnica CDU-a Sandra Karstensen smatra da bi Uredba za Zapadni Balkan trebala ostati na snazi u sadašnjem obliku.