Napad stršljenova može biti smrtonosan: Evo šta nikako ne smijete raditi ako vas napadne roj

Srpskainfo, pozivajući se na Blic, prenosi riječi Stefana Stevanovića, poznaoca insekata. On objašnjava da stršljen, za razliku od pčele, može ubosti više puta, pa se količina otrova u tijelu "multiplicira". Tijelo tada doživi šok i brani se na način da "i samo sebe uništi, a to je gušenje", kazao je Stevanović.

Stršljen ne ostavlja žaoku u koži, pa ne treba gubiti vrijeme tražeći je. Njegov otrov je sličnog sastava kao otrov ose i pčele, ali pošto je stršljen veći, može imati i 3 puta više otrova od jedne pčele. Gnijezda najčešće prave na suhim mjestima, pod strehama, u šupljem drveću i napuštenim objektima gdje ljudi duže ne borave.

Alergolog Saša Milićević savjetuje da se odmah popije antihistaminik, na mjesto uboda stavi nešto hladno i da se krene ljekaru. Najopasniji je, kako kaže, alergijski šok, odnosno anafilaktička reakcija koja može biti smrtonosna, posebno ako je osoba ranije reagovala na ubod ose, pčele ili stršljena.

Posebno su rizični ubodi u usta, jezik ili grlo, kao i višestruki ubodi. U tim situacijama ne treba čekati simptome niti se oslanjati na kućne mjere, nego odmah zatražiti hitnu medicinsku pomoć.

U Srbiji pred kraj jeseni, tokom oktobra i novembra, radilice i mužjaci stršljenova uginu, dok oplođene matice prezimljavaju i u proljeće osnivaju nova gnijezda. Iako stršljenovi mogu biti aktivni dok ne zahladni, najvažniji član kolonije jest kraljica.