Reklama
Reklama
Plaćeni politički oglas
Regija

Škola gubi bitku s društvenim mrežama: Anketa među maturantima u Hrvatskoj otkriva podijeljenu mladost

Istraživanje Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu pokazalo je da formalno obrazovanje sve teže konkurira utjecaju vršnjaka i društvenih mreža na stavove mladih u Hrvatskoj.

Foto: N1 BiH

Prema pisanju N1 BiH, istraživanje "Politička kompetencija mladih na pragu odraslosti", koje je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ), obuhvatilo je 1.285 učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj tokom marta i aprila 2026. godine.

Tokom rasprave o rezultatima, Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu kazao je da je postao skeptičniji prema mogućnostima formalnog obrazovanja. Kako prenosi N1 BiH, Bagić je naveo da su vršnjačke grupe i društvene mreže postali značajniji od škole te da nastaju "džepovi" u kojima se razvijaju stavovi suprotni načelima liberalne demokratije.

Reklama
Reklama
Plaćeni politički oglas

Krešimir Krolo sa Univerziteta u Zadru upozorio je da takozvana manosfera može biti ulazna tačka za političku radikalizaciju dijela mladića. Objasnio je da algoritmi nerijetko od sadržaja o samodisciplini i vježbanju vode prema sadržaju koji kritikuje feminizam i prava žena, a spomenuo je i influencere poput Andrewa Tatea. Istakao je da medijski "mjehuri" postoje i na drugoj strani političkog spektra.

Lucija Dumančić Jovanvić iz organizacije Gong podsjetila je da građanski i politički odgoj u Hrvatskoj nije zaseban obavezni školski predmet, te kritikovala neotvorenost ministarstva.

Rezultati pokazuju i velike podjele oko simbola iz Drugog svjetskog rata: 59,4 posto učenika smatra da je hrvatska država izrasla i na temeljima antifašističke borbe partizana, 50,4 posto protivi se zabrani pozdrava "Za dom spremni", dok 51,4 posto podržava zabranu komunističkih simbola, a 36,1 posto zabranu ustaških simbola.

Po samoodređenoj orijentaciji, 57,4 posto učenika svrstalo se u politički centar, 27,1 posto na desnicu, a 15,6 posto na ljevicu. Autoritarni stavovi najizraženiji su kod učenika trogodišnjih strukovnih programa, dok su gimnazijalci i učenici s obrazovanijim roditeljima bliži antifašističkom narativu.

Istraživanje je dio dugoročnog praćenja, a raniji valovi provedeni su 2010, 2015. i 2021. godine.

Izvor informacijeGlasBosne.info je sadržaj prepričao na osnovu informacija objavljenih u originalnom članku.
N1 BiHOriginalni članak · 26. septembar 2026. u 10:19Pročitaj original →
Reklama
Reklama
Plaćeni politički oglas

Povezane vijesti