Trnka za N1: Bojim se da bi državna imovina mogla biti prepuštena entitetima

„Od devet sudija svega je sedam", naveo je Trnka, dodajući da nepotpun sastav stvara probleme pri odlučivanju. Smatra da rješenje zavisi i od stava međunarodne zajednice, ali ocjenjuje da su BiH i Zapadni Balkan potisnuti na periferiju njenog interesa.

Govoreći o Južnoj interkonekciji, izrazio je bojazan da bi se radi brže realizacije projekta moglo pokušati prepustiti entitetima odlučivanje o državnoj imovini na trasi gasovoda. „Ja mislim da bi to bilo protiv odluka Ustavnog suda i protiv same interpretacije Ustava Bosne i Hercegovine", rekao je. Dodao je da oko projekta još nema odgovora na niz pitanja, uključujući ko će biti investitor i kako će biti izabran.

Osvrnuo se i na odluku Ustavnog suda o izdvajanju budžetskih sredstava RS-a za lobiranje u inostranstvu, rekavši da se javni novac ne može koristiti za protivustavne ciljeve te da bi nadležne institucije morale djelovati ako se takva izdvajanja nastave.

Trnka ne vidi političku volju za promjenu Ustava. Podsjetio je da je za to potrebna dvotrećinska većina u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koja je uz sadašnji odnos snaga teško dostižna. „Sa ovakvim ustavom ne možemo u EU", poručio je, objasnivši da se ograničenja prava na kandidovanje za Predsjedništvo BiH i Dom naroda ne mogu otkloniti samo izmjenama Izbornog zakona.

Kao jednu od najvećih prepreka parlamentarnom odlučivanju izdvojio je entitetsko glasanje, jer se njegovo korištenje ne zahtijeva obrazloženje. Predložio je formiranje međunarodne ekspertne grupe uz učešće domaćih stručnjaka koja bi pripremila principe ustavne reforme, nakon čega bi uslijedila javna rasprava o tome „kakvu državu hoćemo".