Ko je odgovoran za 'slučaj Europol'? Upozorenja su postojala, a rješenje ipak potpisano

Povod analizi je apelacija koju je Ustavnom sudu BiH podnio delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović, čime se otvara pitanje je li kontakt tačka s Europolom uspostavljena u skladu s Ustavom i zakonima.

Prema tadašnjem saopštenju Ministarstva sigurnosti BiH, kontakt tačku je činilo 16 policijskih službenika, a koordinaciju je vodila Irena Marelja.

NAP.ba ističe da problem nije u samoj saradnji s Europolom, nego u izmještanju kontakt tačke iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, kojoj ta nadležnost po zakonu pripada. Portal napominje da je na derogiranje države upozoravao još od 2013. godine.

Spor je izbio kada je zamjenik ministra sigurnosti Nedeljko Jović službenom instrukcijom izmjestio kontakt tačku iz Direkcije u Ministarstvo sigurnosti. Tadašnji direktor Direkcije Mirsad Vilić dopisom je obavijestio niz institucija, uključujući SIPA-u i MUP-ove, da ta instrukcija ne može biti prihvaćena ni u pravnom ni u sadržajnom smislu.

Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, na čelu s Aljošom Čamparom, povuklo je potpis sa sporazuma o uspostavi kontakt tačke, ali su, kako NAP.ba piše, na kraju obojica ipak potpisala.

NAP.ba zaključuje da javnost ima pravo na jasno obrazloženje zakonitosti rješenja te da, ako se pokaže da je politički kompromis bio važniji od zakonskih nadležnosti državne institucije, mora se otvoriti pitanje odgovornosti onih koji su takvo rješenje omogućili.