Reklama
Politika

Psihološkinja za 'Avaz': Strah od drugih jači je od plate i korupcije — evo kako postaje politički kapital

Psihološkinja Emina Kučuk objasnila je za 'Avaz' zašto u BiH strah od 'drugih' često nadjačava pitanja standarda i korupcije te kako politički akteri taj strah pretvaraju u politički kapital.

Foto: Avaz.ba

Prema pisanju Avaz.ba, psihološkinja Emina Kučuk analizirala je kako politički akteri u Bosni i Hercegovini koriste nacionalni identitet, ratne traume i potrebu za sigurnošću kako bi pridobili birače.

Strah je, po njenim riječima, emocija koja je danas snažnija od svakog političkog programa — strah od gubitka identiteta, jezika, teritorije ili prava. U društvu koje je prošlo kroz rat i duboke kolektivne traume, kakvo je BiH, takve emocije imaju još veću težinu.

Kučuk objašnjava da ljudi dio slike o sebi formiraju kroz pripadnost grupama, a etnička pripadnost postaje posebno značajna kada se poveže s historijom, religijom, teritorijom i kolektivnim traumatskim iskustvom. Zato poruka o ugroženosti "naše" grupe djeluje emocionalno snažnije od one koja se tiče ekonomije ili administracije.

Kada se osjećaj sigurnosti naruši, ljudi ga pokušavaju vratiti kroz porodicu, religiju ili snažnog vođu. Nesigurnost sama po sebi, ističe psihološkinja, ne proizvodi radikalizam, ali povećava potrebu za jasnim odgovorima i snažnim granicama — što radikalne političke ideologije često nude.

Politika se onda svodi na "takmičenje" ko će biti veći zaštitnik svog naroda, pa se pažnja preusmjerava s pitanja odgovornosti, ekonomije i javnih politika na kolektivnu sigurnost i identitet.

U analizi se navodi i obrazac "mi" protiv "njih", koji složene probleme poput nezaposlenosti, korupcije i odlaska mladih objašnjava djelovanjem "drugih", te politička upotreba kolektivnog sjećanja na rat 1992–1995, koja stalno obnavlja osjećaj međugrupne prijetnje. Avaz.ba prenosi i da je nacionalno istraživanje percepcija građana BiH pokazalo kako je za značajan dio građana pri izboru političkog kandidata važna njegova religijska i etnička pripadnost.

Rješenje, prema Kučuk, nije negirati emociju, nego promijeniti njen smjer — fokus prebaciti na zajedničke probleme i interese koji nadilaze etničke granice.

Izvor informacijeGlasBosne.info je sadržaj prepričao na osnovu informacija objavljenih u originalnom članku.
Avaz.baOriginalni članak · 11. oktobar 2026. u 01:26Pročitaj original →

Povezane vijesti