Pad broja birača iz dijaspore za 30 posto, samo Hrvatska bilježi rast — može li to presuditi utrci za Predsjedništvo?
Broj birača izvan BiH koji će glasati na Općim izborima pao je na 48.978, što je skoro 30 posto manje nego 2022. godine. Jedino je Hrvatska zabilježila rast prijava, piše Istraga.ba.
Prema podacima koje je objavio Istraga.ba, za glasanje poštom na Općim izborima 4. oktobra prijavilo se 48.978 birača koji žive izvan Bosne i Hercegovine. To je značajan pad u odnosu na 2022. godinu, kada se prijavilo 69.872 birača.
Kako navodi Istraga.ba, pozivajući se na podatke Centralne izborne komisije (CIK) objavljene u julu, najviše prijava stiglo je iz Njemačke (11.572), Hrvatske (6.360), Austrije (4.956), Srbije (2.425), Švedske (2.419) i Švicarske (2.068).
Pad je vidljiv u svim zemljama: iz Njemačke prijavljeno je 48 posto manje birača nego četiri godine ranije, iz Austrije 49 posto manje, iz Švedske 66 posto, iz Švicarske 62 posto, a iz Srbije 18 posto manje.
Jedina iznimka je Hrvatska, iz koje se prijavilo okvirno 10 posto više birača nego 2022. godine, kada ih je bilo 5.762.
Najnoviji podaci CIK-a pokazuju da se najviše birača iz inostranstva prijavilo da glasa u Tomislavgradu (2.169), Prijedoru (1.575), Jajcu (1.480), Cazinu (1.393), Travniku (1.268), Srebrenici (1.244), Gornjem Vakufu (1.201), Derventi (1.083) i Livnu (1.008).
Istraga.ba ističe da bi, s obzirom na neizvjesnu utrku za člana Predsjedništva iz reda Hrvata, u kojoj učestvuju Darijana Filipović, Slaven Kovačević i Zdenko Lučić, te očekivano smanjenje ukupnog broja glasova zbog uvođenja izbornih tehnologija, veći broj prijavljenih birača iz Hrvatske mogao odigrati presudnu ulogu.
Povezane vijesti
Riješi li se spor oko hrvatskog člana Predsjedništva BiH, hoće li nestati i blokade?
Prazan studio BHT1: Nijedan kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH nije došao na debatu
Anketa Srpskainfo: Blanuša vodi u trci za predsjednika Srpske, svaki deseti birač još neodlučan
