Imovinski kartoni funkcionera ne pokazuju pravo bogatstvo: Ko provjerava šta je prešutjeno?

"Mi još uvijek nemamo efikasnu kontrolu tačnosti podataka navedenih u imovinskim kartonima, niti sistem po kojem bi institucije pokrenule određene istrage ili mjere ukoliko se utvrdi da informacije nisu tačne", kazala je Korajlić.

Na državnom nivou Zakon o sukobu interesa predviđa obavezu prijavljivanja imovine i kontrolu tih podataka, ali, kako navodi Korajlić, taj dio sistema godinama ne funkcioniše kako treba. Centralna izborna komisija BiH prikuplja i objavljuje imovinske kartone, ali nema mandat da provjerava njihovu tačnost.

Korajlić dodaje da imovina najviših funkcionera, prema medijskim izvještajima i informacijama građana, često ne obuhvata samo kuće, vile, zemljište i automobile, već i kompanije koje posluju sa državom.

Poseban problem, ističe ona, predstavlja stvarno vlasništvo nad firmama, jer BiH nema dovoljno transparentne registre pomoću kojih bi se utvrdilo ko stvarno stoji iza pojedinih kompanija.

Zbog toga, smatra Korajlić, provjera ne bi smjela biti ograničena samo na ono što funkcioner formalno prijavi na svoje ime, već bi morala obuhvatiti i članove porodice i povezana lica.

"Važno je i kada se krene sa bilo kakvom primjenom sistema kontrole imovine, da se to preslikava i na članove porodice i na sva povezana lica", zaključila je Korajlić.