Skeneri i biometrija otežali prevare, ali izbori u BiH nisu promijenili politički obrazac
Prvi izbori u BiH uz biometrijsku identifikaciju i skeniranje listića donijeli su pad izlaznosti na oko 42 posto, a nacionalne opcije ostale dominantne, piše Tip.ba.
Prema analizi portala Tip.ba, opći izbori održani 4. oktobra pokazali su dvije naizgled suprotne slike Bosne i Hercegovine – tehnološki moderniziran izborni proces i politički kontinuitet.
Prvi put u cijeloj zemlji primijenjeni su biometrijska identifikacija birača i optičko skeniranje glasačkih listića, s ciljem smanjenja prostora za zloupotrebe. Ipak, izlaznost je pala na oko 42 posto, prema preliminarnim podacima CIK-a glasalo je oko 1,43 miliona birača, dok je 2022. godine glasalo oko 50 posto. To je pad za približno osam procentnih poena.
Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Elmir Sadiković kao razloge slabijeg odziva navodi nepovjerenje građana prema strankama i nedostatak novih političkih lica.
Prema podacima Koalicije "Pod lupom", identifikacija birača korištena je na 99,4 posto posmatranih biračkih mjesta, a skeneri na 99,9 posto, mada su problemi sa skenerima zabilježeni na 16 posto mjesta. Koalicija je evidentirala 61 teži oblik kršenja izbornih pravila, a takozvano porodično glasanje zabilježeno je na 37,9 posto posmatranih mjesta.
Tip.ba prenosi i da se u javnosti pojavila interpretacija po kojoj su raniji sistemi dopuštali određeni broj glasova koji sada više ne mogu biti evidentirani, pa portali poput Raporta postavljaju pitanje jesu li raniji procenti izlaznosti djelimično bili posljedica fiktivnih glasova. Tip.ba naglašava da je to hipoteza, a ne dokazana činjenica.
U Predsjedništvu BiH, prema preliminarnim rezultatima, vode Denis Bećirović, Darijana Filipović i Željka Cvijanović. Reuters je izbore opisao kroz profile lijevo orijentiranijeg Bošnjaka Bećirovića, pro-ruskog srpskog nacionaliste Cvijanović i hrvatsku nacionalističku kandidatkinju Filipović. DW i Guardian također su izbore prikazali kroz etničke podjele i status quo.
Tip.ba zaključuje da tehnološka promjena nije proizvela političku, te da niska izlaznost – više od polovine birača nije glasalo – možda nosi važniju poruku od samih rezultata. Konačne odgovore, navodi se, tek trebaju dati detaljne analize CIK-a i nezavisnih posmatrača.
Povezane vijesti
Der Standard o izborima u BiH: Skeneri otežavaju prevare, ali pritisci na birače ostaju problem
Biometrija i skeneri na 5.200 biračkih mjesta: Kraj izbornim manipulacijama ili nova vrsta prevara?
BiH u nedjelju bira vlast: Prvi izbori uz biometriju i skenere glasačkih listića
