Manje praznih listića, ali više nevažećih glasova na izborima za parlamente

Rast je zabilježen i na izborima za Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Trenutno je nevažećih 69.341 listić ili 8,48 posto, u odnosu na 80.021 listić ili 7,58 posto prije četiri godine. Iako je apsolutni broj manji, njihov udio u ukupnom broju obrađenih listića veći je za 0,90 procentnih poena.

Slična je situacija sa Predstavničkim domom Parlamentarne skupštine BiH – nevažeća su 118.183 listića ili 8,68 posto, u odnosu na 145.281 ili 8,38 posto 2022. godine.

U kantonalnim skupštinama trenutno je nevažećih 62.634 listića ili 7,80 posto, dok ih je na izborima 2022. bilo 68.481 ili 6,59 posto.

Suprotan trend vidljiv je na izborima za Predsjedništvo BiH, gdje je trenutno nevažećih 59.783 listića ili 4,39 posto, što je značajno manje od 115.273 ili 6,65 posto iz 2022. Na izborima za predsjednika RS udio je smanjen sa 5,75 na 4,74 posto.

Kako se navodi, posebno je zanimljiva struktura nevažećih listića – praznih listića je manje, dok je na parlamentarnim nivoima značajan broj listića nevažeć iz drugih razloga. Za Parlament BiH zabilježeno je, na primjer, 44.918 praznih listića, ali čak 73.265 nevažećih iz drugih razloga. Za Parlament FBiH omjer je 28.541 prema 40.800, a najveća razlika je kod NSRS – 10.086 praznih prema 39.873 listića nevažećih iz drugih razloga, piše Klix.ba.