IFIMES pred izbore u BiH: Najveći šok 4. oktobra mogao bi biti nastavak apatije, a ne iznenađujući rezultat
Ljubljanski institut IFIMES objavio je analizu pred Opće izbore u BiH u kojoj tvrdi da bi najveće iznenađenje mogao biti nizak odaziv birača, a ne neočekivan rezultat.
Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) objavio je analizu „Bosna i Hercegovina pred izborom – može li 4. oktobar proizvesti politički šok?", prenosi N1 BiH. U njoj se navodi da će desete Opće izbore u BiH obilježiti odnos između političke mobilizacije i izborne apatije, rasprava o ustavnom modelu i uvođenje novih izbornih tehnologija.
Prema podacima CIK-a BiH koje analiza citira, na Centralnom biračkom spisku je 3.414.364 registrirana birača, a na izborima učestvuje 75 političkih stranaka, 29 koalicija i četiri nezavisna kandidata. IFIMES to vidi kao znak široke konkurencije, ali i visoke fragmentiranosti političke scene.
Institut upozorava na obrazac koji se ponavlja iz ciklusa u ciklus: strah vodi u mobilizaciju, zatim slijede razočaranje, apatija i novi strah. Zbog toga bi, kako se navodi, najveći izborni „šok" mogao biti upravo nastavak apatije, jer neizlazak na izbore mijenja relativnu težinu onih koji glasaju. Kao alternativu, analiza nudi „šok političke odgovornosti" – da birači političke ponude testiraju pitanjima o ekonomiji, odlasku mladih, evropskom putu, korupciji i cijeni predizbornih obećanja.
Poseban dio analize posvećen je kandidaturi Slavena Kovačevića (DF) za člana Predsjedništva BiH iz Federacije, koju IFIMES opisuje kao test mogu li postojeći institucionalni okvir postati prostor preispitivanja i rasprave o odnosu građanskog i etničkog principa predstavljanja. Analiza bilježi i Kovačevićeve tvrdnje o mogućem pomilovanju Milorada Dodika ako u Predsjedništvo uđu Željka Cvijanović (SNSD) i Darijana Filipović (HDZ BiH).
IFIMES također komentariše uvođenje biometrijske identifikacije birača, za koju je CIK BiH zaključio ugovor vrijedan više od 74,5 miliona KM. Tehnologija može smanjiti nepravilnosti na biračkim mjestima, ali, prema analizi, ne rješava kupovinu glasova, zloupotrebu javnih resursa ni klijentelizam.
Institut zaključuje da pravi test počinje 5. oktobra, dan nakon izbora, kada će se vidjeti hoće li rezultat biti shvaćen kao mandat za nastavak starih obrazaca ili obaveza za mjerljive rezultate. Upozoreno je i da bi kombinacija nacionalnih tenzija, zastoja u evropskim integracijama i promjena u angažmanu SAD-a mogla dodatno opteretiti stabilnost zemlje.
Povezane vijesti
Hurtić za Patriju: BiH se nikada neće raspasti, a 5. oktobra mnogi će se iznenaditi
Pred izbore 4. oktobra: CIK pozvao birače da ranije provjere kandidatske liste
Izbori tek 4. oktobra, a Trojka se već prepire oko mjesta premijera KS
