70 dana po zakonu, gotovo 500 u praksi: Koliko će BiH čekati novu vlast?

Dodik je najavio da ne ulazi u konstituisanje vlasti na federalnom nivou, ali da zadržava pravo da bira partnere na nivou BiH, dodajući da "oni koji su se ogriješili o Republiku Srpsku sigurno tu ne mogu prići". Čović je kazao da će se "morati sjesti i naći neko rješenje" te da im je stalo ko će biti bošnjački partner jer s njim dijele vlast.

Procedura je jasna: Predsjedništvo BiH u roku od 15 dana predlaže mandatara, koji zatim ima 35 dana za sastav vlade, a za čitav proces predviđeno je 70 dana. Međutim, kako objašnjava profesor ustavnog prava Davor Trlin, "nema sankcija" — zakon ne predviđa ni raspuštanje, ni prijevremene izbore ni automatsku smjenu ako se rokovi prekorače.

Najduže se čekalo nakon izbora 2010. godine, skoro 500 dana, zbog spora oko raspodjele hrvatskih pozicija. Nakon izbora 2018. trebalo je više od godinu dana zbog nesuglasica oko NATO-a i Godišnjeg nacionalnog programa, pa je Zoran Tegeltija potvrđen za predsjedavajućeg Vijeća ministara tek u decembru 2019. Brži dogovori postignuti su 2006, 2014. i 2022. godine.

Novinarka Amra Vrabac navodi "listu želja" sa prvog sastanka HDZ-a i SNSD-a: preuzimanje Centralne banke BiH, promjene u CIK-u, izbornog zakona pa i zakona o Ustavnom sudu BiH. Politologinja Elma Karišik smatra da se državna vlast može formirati "doslovno, kada to Milorad Dodik i Dragan Čović hoće", dok novinar Goran Dakić ističe da ključ leži u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, gdje SNSD i HDZ očekuju kontrolu.

Kako se zaključuje, nema garancije ponavljanja 495 dana čekanja, ali nema ni razloga za vjerovanje da će zakonskih 70 dana biti dovoljno — vrijeme ostaje u rukama političkih lidera, a cijenu plaćaju institucije i građani.