Dizdarević 2017. za Oslobođenje: Pripremali smo vanredno stanje, Miloševića izazvalo "uznemirenje"
Oslobođenje je prenijelo dio intervjua koji je Raif Dizdarević, član Predsjedništva SFRJ u godinama raspada, dao još 2017. godine, a u kojem govori o pripremama za uvođenje vanrednog stanja 1989. i o sudbini svoje porodice.
Raif Dizdarević je umro 2. septembra, a Oslobođenju je još 2017. godine ispričao svoju životnu priču, iz koje ovaj list sada objavljuje dio o godinama raspada Jugoslavije.
Kako Oslobođenje prenosi, Dizdarević je za list rekao da je u januaru 1989. "mitingaškom kontrarevolucijom" oboreno rukovodstvo Crne Gore i da su dovedene promiloševićevske garniture na sve položaje. Predsjedništvo SFRJ bilo je, po njegovim riječima, nemoćno jer nije bilo jedinstva ni za osudu politike rukovodstva Srbije.
Dizdarević je objasnio da je rukovodstvo Srbije potom pokrenulo kampanju za smjenu Stipe Šuvara, predsjednika Predsjedništva CK SKJ, i sazivanje vanrednog kongresa SKJ na kojem bi dominirali delegati Srbije, Crne Gore, Vojvodine i Kosova. To je, navodi on, trebalo biti "svojevrstan državni udar".
Nakon obaranja rukovodstava Vojvodine i Crne Gore, odnos glasova u Federaciji promijenjen je na četiri prema četiri, pa je Predsjedništvo SFRJ odlučilo da se izvrše sve pripreme za eventualno zavođenje vanrednog stanja. Sastanci su održani s rukovodstvom MUP-a, vojnim vrhom i saveznim sekretarom za inostrane poslove, a u zemlji su naređene preventivne mjere, od pojačane budnosti do jačanja osiguranja granica.
Jedino je Slobodan Milošević, kaže Dizdarević, reagovao pitajući šta uvođenje mjera znači, uz napomenu da kod njegovih izaziva "uznemirenje". Predsjedniku Predsjedništva Srbije Petru Gračaninu saopšteno je da je Predsjedništvo SFRJ odlučilo svim sredstvima spriječiti udare na državno jedinstvo. Po Dizdarevićevoj ocjeni, te su mjere uticale da se pohod na rušenje vrha SKJ zaustavi, što se, kako navodi, dogodilo na 14. vanrednom kongresu SKJ u januaru 1990. godine.
U osobnom dijelu razgovora Dizdarević je prepričao i porodičnu dramu: uz sedam braće imao je tri sestre, a roditelje je rano izgubio. Otac mu je pred smrt rekao da pazi na sestre, a nakon njegove smrti Dizdarević je morao u partizane jer ga je tražila policija. Sestre su tokom rata bile kod rodbine, a poslije rata smještene su u đačke domove. Najstarija sestra Šaćira, koja je nedavno preminula, završila je učiteljsku školu i radila kao učiteljica u Velikoj Kladuši.
Povezane vijesti
Može li Dodik dobiti pomilovanje i postati premijer RS? Pravna analiza iz Oslobođenja
Pravnik Blagojević u 'Oslobođenju': Dodik na čelo Vlade RS-a samo uz pomilovanje, a tu je i mogućnost veta
Vehid Šehić za Oslobođenje: Efendiću priznanje, Izetbegović treba podnijeti ostavku
