Analiza: Zašto je vlast bez SNSD-a prije četiri godine bila moguća, a danas nije
Elmedin Konaković pozvao je na formiranje Vijeća ministara BiH bez SNSD-a, ali analiza Istraga.ba pokazuje da je to danas praktično nemoguće.
Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković pozvao je lidere političkih partija da Vijeće ministara BiH formiraju bez SNSD-a. Kako analizira Istraga.ba, ta mogućnost teoretski postoji, ali je praktično isključena – o sudbini Milorada Dodika u vlasti ne odlučuju partije iz Sarajeva, već prije svega Dragan Čović i HDZ, koji su proteklih desetak godina bili najodaniji partneri lidera SNSD-a.
Portal podsjeća da je prije četiri godine situacija bila drugačija. U Predsjedništvu BiH 2022. sjedili su Denis Bećirović, Željko Komšić i Željka Cvijanović, pa su dvije sarajevske partije mogle preglasati predstavnika SNSD-a i SNSD i HDZ ostaviti izvan vlasti. Umjesto toga, Bećirović se 22.12.2022. odlučio za partnerstvo sa Cvijanovićevom – zajedno su preglasali Komšića i imenovali Borjanu Krišto za predsjedavajuću Vijeća ministara.
U Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, navodi Istraga.ba, tada je postojala i prosta i entitetska većina za vlast bez SNSD-a i HDZ-a, jer je opozicija iz RS sa bošnjačkim strankama imala šest državnih zastupnika, a SNSD sa partnerima osam.
U narednom sazivu, međutim, HDZ i SNSD imaju dva od tri člana Predsjedništva (Željka Cvijanović i Darijana Filipović), a SNSD sa partnerima devet mandata u Predstavničkom domu. Dodiku je, piše portal, dovoljan samo jedan od pet opozicionih zastupnika iz RS da potpuno blokira izbor Vijeća ministara, a on je već pozvao opoziciju na zajednički nastup na državnom nivou.
Zaključak Istraga.ba glasi da je SNSD nezaobilazan faktor u formiranju nove vlasti, što znači da će kadrovi te stranke i HDZ-a u sigurnosnim agencijama i Upravi za indirektno oporezivanje BiH ostati na svojim pozicijama.
Povezane vijesti
Zahiragić za N1: Čović ne može određivati partnere SDA, vlast bez SNSD-a moguća
Topićeve analiza izbora: Građani 'zacementirali' aktuelnu vlast za naredne četiri godine
Do 15 sati glasalo 26,88 posto birača – izlaznost niža nego prije četiri godine
