Reklama
Politika

Analitičari o aferi s Dodikovim lobistima: Pritisak u Washingtonu ne garantuje promjenu

Afera oko angažmana ljudi bliskih Donaldu Trumpu za interese Republike Srpske odjeknula je u Washingtonu, ali ne garantuje promjenu američke politike prema Miloradu Dodiku, ocijenili su gosti N1.

Foto: N1 BiH

Afera oko angažmana ljudi bliskih američkom predsjedniku Donaldu Trumpu za interese Republike Srpske odjeknula je u Washingtonu, ali ne znači automatsku promjenu politike SAD prema Miloradu Dodiku, prenosi N1 BiH.

Američki analitičar Kurt Bassuener i stručnjak za političku komunikaciju Krešimir Macan govorili su u emisiji "Novi dan" na N1 o rezultatima lobiranja, trošenju javnog novca i mogućim vezama s energetskim poslovima.

Bassuener je rekao da su ga iznenadili odjek izvještaja New York Timesa i brza Trumpova reakcija, ali se ogradio od poređenja s Watergateom, jer bi po razmjeri i uticaju na američki politički sistem to bilo teško porediti. Priča je, dodaje, odjeknula među demokratama i dijelom republikanaca, iako izborima za Kongres uglavnom dominiraju druga pitanja.

Macan smatra da lobiranje samo po sebi nije sporno ako je transparentno, ali problem nastaje kada se ciljevi sukobe s interesima Bosne i Hercegovine. Po njegovoj ocjeni, vlasti RS-a djelovale su proračunato — "ako pogledate unazad godinu i po dana status Milorada Dodika, ja mislim da je on u tome uspio". Za Trumpa je problem angažman savjetnika za stranu koja se u američkoj javnosti predstavlja kao proruska.

Bassuener je upozorio da su brojni ugovori javno dostupni u američkim evidencijama te da neki eksplicitno traže ukidanje sankcija, djelovanje prema visokom predstavniku i podršku nezavisnosti RS-a. Ne zna, međutim, koliko je promjena politike rezultat lobiranja, a koliko ideološke bliskosti s Dodikovim porukama. Ne očekuje ni da će istrage izvršnih institucija biti visoko među prioritetima, dok bi Kongres mogao organizovati rasprave i saslušanja.

Macan je poručio da sve plaćeno iz budžeta RS-a mora biti podložno kontroli, a da novinarima i nevladinim organizacijama treba podrška nadzornih institucija.

Bassuener je problematizirao i Južnu plinsku interkonekciju, za koju kaže da ima "tanka" ekonomska argumenta. Kao najveću bojazan izdvojio je pitanje državne imovine, uz upozorenje da bi raspad BiH uključivao nasilje. Očekuje pritiske iz Kongresa za vraćanje sankcija, ali ne prejudicira odluku izvršne vlasti.

Izvor informacijeGlasBosne.info je sadržaj prepričao na osnovu informacija objavljenih u originalnom članku.
N1 BiHOriginalni članak · 12. oktobar 2026. u 09:49Pročitaj original →

Povezane vijesti