Filozofkinja Susan Neiman o zlu u Trumpovoj eri: "Zlo nije okrutnost, nego nešto mnogo gore"
N1 BiH donosi opsežan osvrt na novu knjigu filozofkinje Susan Neiman "Call It Evil", u kojoj se renomirana mislilica nakon četvrt vijeka ponovo bavi zlom – u svijetu Trumpa, Gaze i uvjerenja da ljude pokreće samo vlastiti interes.
Kako prenosi N1 BiH, jedna od najznačajnijih savremenih filozofkinja Susan Neiman nakon gotovo četvrt vijeka ponovo piše o zlu. Njena nova knjiga "Call It Evil: Understanding the Trump Era", koju je prošlog mjeseca objavio W. W. Norton & Company, pokušava objasniti šta još možemo nazvati riječju "zlo" i zašto nam je, uprkos zloupotrebama, potrebna.
Neiman, poznata po knjizi "Zlo u modernoj misli" iz 2002. godine, smatra da je tu riječ teško izgovoriti o sadašnjosti jer je prevelika i opterećena historijom, ali se upravo zato ne bismo trebali odreći. "Ovo nije knjiga o Donaldu Trumpu", kaže na početku, objašnjavajući da je zanima "moralne ideje koje Donald Trump utjelovljuje i osnažuje".
Ključna misao knjige glasi: "Zlo nije okrutnost nego nešto mnogo gore: ideje koje omogućavaju da okrutnost postane obična." N1 navodi da autoricu mnogo manje zanima Trumpov karakter nego društvo koje ga je, uprkos svemu što je o njemu znalo, ponovo izabralo.
Razlog traži i u raširenom uvjerenju da iza ljudskih postupaka na kraju stoji samo interes. "Samo to vjerovanje objašnjava kako je čovjek čije se laži više ne mogu ni prebrojati ikada mogao biti nazvan 'autentičnim'", piše Neiman.
Uz Arendt i Eichmannovo suđenje, knjiga se oslanja i na istraživanja Bettine Stangneth, koja su pokazala da je Arendt ozbiljno potcijenila Eichmannovu ideološku uvjerenost. Neimin zaključak: za velika zla nisu nužno potrebni demonski ljudi, ponekad su dovoljni obični spremni da odustanu od integriteta.
Rat u Gazi autorica naziva "moralnom prekretnicom našeg vremena", smatrajući da je njegovo opravdavanje zloupotrijebilo "posljednji primjer zla koji još uvijek uživa moralni konsenzus" – Holokaust. N1 podsjeća da je Neiman jevrejska filozofkinja koja decenijama živi u Berlinu.
Povezane vijesti
Pripreme za snimanje filma 'Bjesnilo' o stradanju u Drakuliću: Uključeno gotovo cijelo selo Pecka
Broj tri iz studentske kampanje u Srbiji vratio u fokus „Tri“: Film nominovan za Oscara prije šest decenija
Teatarska kritika: "Slučaj Pelicot" Milo Raua na MESS-u – četiri sata kolaža činjenica o zlu i odgovornosti
