Slobodan Stajić: Od ratne redakcije Oslobođenja do nove putopisne knjige
Veteran novinarstva Slobodan Stajić, autor 15 knjiga i nekadašnji urednik ratne redakcije Oslobođenja, objavio je novu putopisnu knjigu „Odisejski beskraj". U razgovoru za Oslobođenje govori o karijeri dugoj više od četiri decenije i ljubavi prema pisanju koja ne jenjava.
Novinarski put Slobodana Stajića traje više od četiri decenije — od ratne redakcije Oslobođenja u opkoljenom Sarajevu, preko putovanja Balkanom, Mediteranom i Kinom, do mirnijeg pisanja u vlastitom domu. Kako prenosi Oslobođenje, iza njega je oko 6.000 članaka, reportaža, intervjua i portreta, a 2008. godine, kako sam kaže, „uplovio" je u mirovinsku luku, ali bez odricanja od pisanja.
U novoj knjizi „Odisejski beskraj — Od Đulaginog dvora do odaja Zabranjenog grada u Pekingu" spaja ljude, gradove, susrete i sjećanja. Stajić objašnjava da mu je još prije pola vijeka jedan turski novinar u Istanbulu rekao da istinski novinari ostaju vjerni pozivu dok god kontrolišu svoje misli i pero — savjet kojem je, kaže, ostao vjeran i u sutonu osme decenije života.
Ratne godine opisuje kao najteže poglavlje novinarskog iskustva. Kao jedan od urednika DESK-a u ratnoj redakciji Oslobođenja, radio je u okolnostima u kojima je svaki tekst nosio posebnu težinu.
„Ponosan sam što sam ostao vjeran rodnom Sarajevu i u njegovim najsudbonosnijim trenucima, mada sam mogao da biram gdje da se skrasim od ratnog pakla", istakao je Stajić, dodavši da je posebno ponosan što je s kolegama doprinio da Oslobođenje postane simbol novine koja se tri i po godine stvarala na prvoj liniji, što je, kako kaže, jedinstven primjer u svijetu žurnalizma.
Govoreći o promjenama u novinarstvu, Stajić ističe da je tehnološki razvoj donio i dobro i loše: informacije sada putuju trenutno, ali svijetom kruže sve brojnije neprovjerene i neistinite informacije. Novinarstvo se, smatra, i dalje mora oslanjati na provjeru činjenica i nepristrasnost.
Za putopis, kaže, pored znanja i neposrednosti treba imati i dušu, a mladim novinarima savjetuje da vole svoju profesiju, obrazuju se i budu ljubazni prema sagovornicima. Nakon 15 knjiga i decenija u novinarstvu, na pitanje šta ga i dalje tjera da piše, odgovara jednostavno — ljubav prema pisanju nije nestala.
Povezane vijesti
Bogunović u podcastu Oslobođenja: Bosna je rješenje, a ne problem
Međugorje kao metafizička raskrsnica: Oslobođenje o novoj zbirci poezije Ive Đikića
Završena restauracija Mujezinovićevog remek-djela "Oslobođenje Tuzle 1943."
