Može li BiH doći do vlastitog naučnog instituta? Naučnici o akceleratoru SARAI i povezivanju univerziteta s industrijom
U Akademiji nauka i umjetnosti BiH održano je predavanje o razvoju naučne infrastrukture u zemlji, na kojem su govorili nizozemski fizičar Edmond Offermann i naučnik Amer Ajanović, koji radi na projektu Sarajevskog akceleratora jona SARAI.
Kako prenosi Bosnainfo.ba, u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine održano je javno predavanje "Nacionalni laboratorij za Bosnu i Hercegovinu stvarni učinci akademskih istraživanja", na kojem su govorili nizozemski nuklearni fizičar dr. sci. Edmond Offermann i dr. sci. Amer Ajanović, vodeći naučnik na projektu Sarajevskog jonskog akceleratora SARAI, koji povezuje CERN i Univerzitet u Sarajevu.
Offermann je upitao žele li u BiH "uvijek biti samo korisnici instrumenta" ili žele učestvovati u njegovom razvoju. Po njegovim riječima, ključni problem je nedostatak povezanosti univerziteta i industrije, jer mnogi diplomci STEM studija karijeru nastavljaju u obrazovanju ili zdravstvu, bez prostora da znanje pretvaraju u proizvode i kompanije. Predložio je stvaranje inkubatora s besplatnim ili jeftinim prostorom za ljude s idejama, te mogućnost da univerziteti zaposlenima omoguće privremeni odlazak u industriju uz zadržavanje akademske pozicije.
Offermann je ukazao i na fragmentiranost visokog obrazovanja, navodeći da BiH ima oko 30 univerziteta za približno tri miliona stanovnika, što po njegovom mišljenju nije održivo za razvoj nauke. Predstavio je ideju državnog naučnog instituta organizovanog po principu CERN-a. "Bosna je mala zemlja, kao što je i Nizozemska. Ne možete raditi sve. Morate odlučiti na čemu je fokus", poručio je.
Ajanović je predstavio SARAI kao mali akcelerator koji može poslužiti fundamentalnoj nauci, obrazovanju i budućim tehnologijama. Objasnio je da u svijetu postoji više od 50.000 akceleratora u industrijskoj upotrebi. Kao primjer ne predvidivih rezultata fundamentalnih istraživanja naveo je CERN, iz kojeg su nastali World Wide Web i primjene u liječenju raka. Tehnologija bi mogla poslužiti i proučavanju stećaka, materijala i razvoju mikročipova i superračunara.
"Ovo je prilika da kvalitetni naučnici ostanu u BiH", rekao je Ajanović, dodajući da je izgradnja takvog laboratorija u zemlji bez te tradicije vrlo zahtjevan i dugotrajan proces.
Povezane vijesti
Mostar ovog vikenda u znaku stripa: Stiže 24 autora iz BiH, regiona i Evrope
U Mostaru večeras predstava "Šta radiš ovdje?" o nasilju, šutnji i traženju pomoći
Fotografi iz Istočnog Sarajeva nagrađeni na prestižnom takmičenju u Parizu
