Od pariške zvijezde do streljačkog voda: Ko je zapravo bila Mata Hari?

Provokativni nastupi učinili su je zvijezdom i uveli u salone generala, političara i diplomata. Kada je izbio Prvi svjetski rat, neutralnost Holandije omogućila joj je da slobodno putuje Evropom, najčešće između Francuske i Holandije preko Španije i Engleske.

Kako 6yka navodi, sumnje su izazvali njeni odnosi sa savezničkim oficirima, a u razgovoru sa britanskim obavještajcima izrekla je da radi za francusku vojsku, što je kasnije protumačeno kao priznanje. U januaru 1917. francuska služba presrela je njemačke poruke iz Madrida u kojima se pominjao agent H-21. Zaključili su da je to Mata Hari, iako su Nijemci koristili šifru za koju su znali da je Francuska odavno provalila – mnogi istoričari vjeruju da je poruka poslana namjerno da je kompromituje.

Iscrpljena ratom bez pobjeda, Francuska je trebala krivca. Uhapšena je 13. januara 1917. i bez čvrstih dokaza proglašena krivom za špijunažu za Njemačku, uz optužbu da je odgovorna za smrt desetina hiljada vojnika.

Strijeljana je u 41. godini. Navodno je odbila poveze preko očiju i, prema jednoj od priča, poslala poljubac vojnicima pred streljanje. Tijelo nije zatražio niko, a njena glava, koja je završila u pariškom Muzeju anatomije, misteriozno je nestala tokom preseljenja 1954. godine, zajedno s ostatkom tijela.

Mit je nadživio samu Matu Hari – Hollywood ga je učvrstio filmom iz 1931. sa Gretom Garbo, a nastale su i desetine knjiga, serija i filmova. Kako zaključuje 6yka, ona vjerovatno nije bila ni briljantni agent ni fatalna zavodnica, već žena koja je živjela iznad svojih mogućnosti – i kada je Francuskoj zatrebala krivica, našli su je u njoj.