Preko 2,1 milion online pošiljki godišnje u BiH: TEMU posluje bez pravila, domaće firme pod punim teretom obaveza

Online trgovina u BiH je tokom 2025. godine dostigla više od 2,1 milion pošiljki male vrijednosti, ali država i dalje nema jasna pravila za velike platforme poput TEMU-a, dok domaći trgovci plaćaju sve poreze i obaveze.

24. septembar 2026. u 14:021 min čitanja👁 0 pregledaIzvor: Avaz.ba

Prema pisanju Avaz.ba, Bosna i Hercegovina nema precizne odgovore koliko robe sa TEMU-a mjesečno ulazi u zemlju, koliko novca odlazi u inostranstvo i koliko država gubi na postojećem sistemu. Poznato je samo da je tokom 2025. godine u BiH stiglo više od 2,1 milion pošiljki male vrijednosti kupljenih putem interneta — brojka koja ne odnosi se isključivo na TEMU, ali govori o razmjerama fenomena.

Domaći trgovci, podsjeća Avaz.ba, nemaju izbora — moraju plaćati poreze i doprinose, izdavati fiskalne račune, regulisati radne odnose, obezbijediti deklaracije, garanciju i servis te trpjeti brojne kontrole. Istovremeno, na državnom nivou BiH još uvijek ne postoji poseban zakon koji reguliše rad velikih online platformi poput TEMU-a, a institucije nemaju ni evidenciju koliko pošiljki otpada baš na tu platformu.

Plaćeni politički oglas

Situaciju dodatno mijenja uvođenje plaćanja pouzećem, čime se TEMU približava građanima koji ne koriste kartice. Iz Asocijacije za internet trgovinu eComm BiH navode da samo plaćanje pouzećem otvara niz pitanja — ko naplaćuje novac, u čije ime, kako se evidentiraju transakcije, kako se obračunavaju PDV i carina te ko odgovara kupcu ako roba ne stigne ili ne odgovara opisu.

Predstavnici eComm BiH postavljaju i pitanje zašto država godinama nije napravila jednaka pravila za sve učesnike tržišta, te se pitaju je li riječ samo o sporosti sistema "ili postoje i interesi kojima ovakav nered odgovara". Avaz.ba također ukazuje na pitanje utjecaja poslovnih lobija na donošenje propisa.

Nacrt zakona o elektronskoj trgovini konačno je utvrđen tek u julu 2026. godine i upućen je u parlamentarnu proceduru. Problem, navodi izvor, nije samo poreske prirode — kad roba stigne iz inostranstva, potrošač često ne zna kome može vratiti neispravan proizvod, a država na to nema odgovor.

Izvor informacijeGlasBosne.info je sadržaj prepričao na osnovu informacija objavljenih u originalnom članku.