Povratak iz Njemačke može skupo koštati: "Porez na odlazak" može stići i godinama kasnije

Međutim, zakon strože pogađa one koji posjeduju udjele u kompanijama, veći portfelj ETF-ova ili investicijskih fondova (nabavna vrijednost iznad 500.000 eura), obrtnike i slobodne profesionalce koji sele poslovanje te vlasnike nekretnina koje i dalje iznajmljuju u Njemačkoj.

Pri iseljenju upravi treba dostaviti novu adresu u inostranstvu, a samostalni djelatnici moraju službeno odjaviti djelatnost. Obaveza podnošenja godišnje poreske prijave ne prestaje automatski – ko je zanemari, rizikuje višu službenu procjenu poreza i prekršajni ili kazneni postupak.

Jedna od najskupljih stavki je tzv. porez na odlazak (Wegzugsteuer), koji pogađa vlasnike udjela u kapitalnim društvima. Poresna uprava tada fiktivno tretira odlazak kao prodaju udjela po tržišnoj vrijednosti. Kako upozorava berlinski advokat Eugen Mehlhaf, uz porez na dohodak, crkveni porez i solidarni prirez efektivna stopa "brzo dostigne 48 posto i više" – iako osoba zapravo ništa nije prodala.

Od 2025. pravila su proširena i na ETF-ove i investicijske fondove. Prag od pola miliona eura računa se prema nabavnoj cijeni i za svaki fond zasebno.

Poseban oprez potreban je kod nasljedstava – i do pet godina nakon odlaska pokloni ili nasljedstvo mogu podlijegati njemačkom porezu, a rok se produžava ako je u ostavini njemačka imovina.

Zaključak stručnjaka: oni s nekretninama, udjelima u firmama ili većim investicijskim portfeljem trebali bi se na vrijeme posavjetovati s poreskim savjetnikom.