Penzijski sistem FBiH pod pritiskom: Rashodi za penzije rastu gotovo tri puta brže od naplate doprinosa
Sredstva potrebna za isplatu penzija u FBiH za godinu dana porasla su za 18,6 posto, dok je naplata doprinosa za PIO rasla samo 6,6 posto, pokazuju podaci koje prenosi NAP.ba. Jaz između potrebnih i naplaćenih sredstava narastao je na 100,5 miliona KM.

Kako prenosi NAP.ba, objavljujući analizu portala Patria, uporedni podaci o penzijama i naplati doprinosa u FBiH za septembar 2025. i 2026. otvaraju ozbiljna pitanja o finansijskoj održivosti penzijskog sistema.
Prema podacima Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, u septembru 2026. penziju je primilo 473.402 korisnika, za što je bilo potrebno oko 372,9 miliona KM. Godinu ranije bilo je 461.857 korisnika, a za isplatu je trebalo oko 314,5 miliona KM.
Podaci Porezne uprave FBiH pokazuju da je naplata doprinosa za PIO u istom periodu porasla sa 255,45 na 272,42 miliona KM.
Broj penzionera veći je za 11.545, odnosno približno 2,5 posto, ali su sredstva za penzije porasla za 58,4 miliona KM, tj. 18,6 posto. Naplata doprinosa rasla je za oko 17 miliona KM, odnosno 6,6 posto — gotovo tri puta sporije od rashoda.
Razlika između potrebnih sredstava i naplaćenih doprinosa povećana je sa oko 59,1 na 100,5 miliona KM, navodi se u analizi.
Ističe se i da ta razlika sama po sebi ne predstavlja konačan obračun deficita, jer za takav zaključak treba utvrditi ukupne prihode, rashode i transfere iz budžeta. Ipak, ovakav trend zahtijeva jasno objašnjenje Vlade FBiH, Porezne uprave FBiH i Federalnog zavoda PIO/MIO.
U analizi Patrije postavlja se pitanje da li rast naplate od 6,6 posto odgovara stvarnom rastu plata i zaposlenosti, te koliki su iznosi neizmirenih doprinosa. Dodaje se da odgovornost ne leži samo na Poreznoj upravi, budući da Vlada FBiH upravlja fiskalnom politikom, budžetom i zakonskim rješenjima.
Povećanje penzija, kako se navodi, može biti opravdano rastom troškova života i plata, ali mora biti praćeno odgovorom kako će se osigurati dugoročno finansiranje sistema. Javnost, stoji u analizi, ima pravo na precizne podatke o uzrocima sve većeg jaza i na srednjoročne projekcije prihoda i rashoda penzijskog sistema.
Povezane vijesti

Cijene u BiH i dalje rastu, plate i penzije miruju: "Šta smo mi? Akrobate?"

Nezaposlenost u BiH raste: Gotovo svaka treća mlada osoba bez posla

Gorivo u BiH poskupjelo od augusta: Dizel skuplji za 35 feninga, prijeti li novo poskupljenje?
