Najtraženiji poslovi do 2035. godine: Vode tehnologija, zdravstvo i obnovljivi izvori energije
Američki Biro za statistiku rada objavio je projekcije zaposlenosti do 2035. godine, koje pokazuju najveći rast potražnje u tehnologiji, zdravstvu, finansijama i energetici.
Kako prenosi Capital.ba, pozivajući se na projekcije američkog Biroa za statistiku rada (BLS), tržište rada u narednoj deceniji očekuje najveći rast potražnje za stručnjacima iz oblasti tehnologije, zdravstva, finansija i upravljanja. Business Insider je te podatke ukrstio sa zaradama i izdvojio 20 zanimanja koja donose dobre prihode i istovremeno bilježe rast broja zaposlenih. U obzir su uzeti samo poslovi sa medijalnom godišnjom zaradom od najmanje 75.000 dolara.
Podaci se odnose na američko tržište rada, ali trendovi su zanimljivi i šire, navodi izvor.
Ne iznenađuje što se na listi nalaze zanimanja povezana sa podacima, vještačkom inteligencijom i sajber-bezbjednošću. Broj zaposlenih data scientista u SAD trebalo bi da poraste za oko 35 odsto između 2025. i 2035. godine, dok se za stručnjake za informacionu bezbjednost predviđa rast od oko 21 odsto. Za računarske i informacione istraživače BLS predviđa rast od 22 odsto, uz medijalnu zaradu od 140.300 dolara godišnje.
Jedan od najjasnijih trendova tiče se zdravstva. Broj medicinskih sestara sa naprednim ovlašćenjima trebalo bi da poraste za 41 odsto do 2035. godine, a njihova medijalna zarada iznosi 132.300 dolara. Rast se očekuje i kod ljekarskih asistenata te menadžera zdravstvenih službi, za koje se predviđa porast zaposlenosti od 24 odsto. Razlog je, između ostalog, starenje stanovništva.
Na listi su i zanimanja iz finansija i poslovanja, poput računovođa, revizora i finansijskih analitičara, što pokazuje da budućnost neće pripasti isključivo tehničkim profesijama.
Energetika također otvara nova radna mjesta — predviđen je rast od 37 odsto za instalatere solarnih sistema i 30 odsto za servisere vjetroturbina. Zbog male početne baze, ukupan broj novih radnih mjesta u tim profesijama biće ipak manji nego u zdravstvu ili tehnologiji.
Istovremeno, kako navodi Capital.ba, automatizacija i AI mogu smanjiti potrebu za pojedinim rutinskim administrativnim i kancelarijskim poslovima, pa ključno pitanje više nije samo koja je plata najveća, već koje vještine će ostati tražene.
Povezane vijesti
Ahmetlić: Vapimo za plinom – od Zenice do Tešnja nije izgrađeno ni deset metara plinovoda za 30 godina
Deset godina Pro-Dineksa: Porodična radionica iz Maslovara pravi proizvode za Njemačku, Austriju i Italiju
Pun rezervoar goriva u BiH skuplji i do 70 KM nego početkom godine
