Mljekari traže prelevmane i carinske kvote na uvoz mlijeka: Domaći sektor pred kolapsom
Četiri udruženja proizvođača mlijeka u BiH zatražila su od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH hitno uvođenje zaštitnih mjera na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina, navodeći da je domaći sektor pred potpunim kolapsom.
Prema pisanju Bosnainfo.ba, proizvođači mlijeka u Bosni i Hercegovini uputili su zahtjev Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH za hitno uvođenje prelevmana i carinskih kvota na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina (tarifne glave 0401–0406).
U dopisu navode da se domaći mljekarski sektor nalazi pred potpunim kolapsom zbog nekontrolisanog uvoza mliječnih proizvoda po izuzetno niskim cijenama. Pozivajući se na zvanične podatke UINO za prvih osam mjeseci 2026. godine, ističu "destruktivan trend" koji uništava domaće proizvođače.
Uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina u prvih 8 mjeseci ove godine iznosio je 33.345.017 kg, što je povećanje za 55.676 kg u odnosu na isti period 2025. godine. Međutim, vrijednost uvoza pala je sa 172.049.521 KM na 159.701.041 KM. Prosječna uvozna cijena po kilogramu pala je sa 5,17 KM na 4,79 KM, što je pad od 7,33%.
Pad je, kako navode proizvođači, još izraženiji kod sireva — uvozna cijena sira u prvih osam mjeseci iznosila je oko 8 KM/kg, dok bh. sir koji se izvozi košta 11,27 KM/kg.
Pritisak jeftine uvozne robe, naglašavaju, direktno je pogodio primarne proizvođače. Domaće mljekare su smanjile otkup, a u pojedinim slučajevima i potpuno prekinule otkup svježeg sirovog mlijeka. Otkupna cijena mlijeka u većem dijelu zemlje pala je za čak 30%, a prema procjenama udruženja, u skladištima prerađivača bilo je i preko 30% viškova.
Proizvođači upozoravaju da mljekari posljednjih desetak mjeseci masovno gase farme, kolju muzna grla i trajno prekidaju proizvodnju, što će, kako tvrde, imati nesagledive posljedice po prehrambenu nezavisnost zemlje i može biti okidač za dalji odliv stanovništva sa seoskih područja.
Od Vijeća ministara BiH traže hitno usvajanje dvije mjere: zaštitne carinske stopu od 0,38 KM do 3,19 KM po kilogramu (zavisno od kategoriji proizvoda), čime bi se prikupljena sredstva preusmjerila u proizvodnju — 30% u investicije za adaptaciju na klimatske promjene, 30% za preradu mlijeka i 40% za direktnu podršku kroz premije po litru. Druga mjera su carinske kvote za pojedine kontingente mliječnih prerađevina na bazi trogodišnjeg prosjeka.
Mljekari navode da BiH ima puno zakonsko pravo, uključujući prelazne odredbe SSP-a i CEFTA-e, da aktivira zaštitne mehanizme kada uvoz prijeti ozbiljnom štetom domaćoj industriji. Inicijativu su uputila četiri udruženja sa područja na kojem se proizvodi oko 68% svježeg sirovog mlijeka u BiH, odnosno 209 miliona litara.
Povezane vijesti
Mljekari traže hitne mjere zaštite domaće proizvodnje: Otkupne cijene na nivou od prije 15 godina
BiH smanjuje carine na uvoz sirovina: Olakšice za domaće firme do kraja 2027.
Mljekari u BiH traže hitne zaštitne mjere: Otkupne cijene pale na 50 feninga po litru
